Manipulisanje događajima iz prošlosti kroz rast nacionalističkog diskursa može da oživi novi sukob između Kosova i Srbije, zaključak je koji je ovog meseca, nakon poseta Kosovu i Srbiji, doneo specijalni izvestilac Ujedinjenih nacija. Osim izostanka saradnje u rasvjetljavanju sudbine nestalih iz proteklog rata, u izvještaju se ističe i nedostatak krivičnog gonjenja ratnih zločinaca i veličanje osuđenih postavljanjem na visoke rukovodeće funkcije.
Izvestilac Ujedinjenih nacija (UN) upozorio je na rizik od novog sukoba zbog diskursa na Kosovu i u Srbiji. Specijalni izvjestilac Fabian Salvioli je nakon posjeta objema zemljama ocijenio da osim diskursa koji se ne razlikuje od poslijeratnog, postoji i nedostatak saradnje između dvije zemlje u razmjeni informacija o nestalih iz prošlog rata, prenosi Kosova.info

„Specijalni izvestilac je uznemiren kontinuiranom upotrebom etnocentričnih, nacionalističkih, jednostranih ili nepotpunih narativa o sukobu na Kosovu i u Srbiji u politici, medijima, kulturi i obrazovanju. Manipulacija prošlim događajima i istovremeno jačanje nacionalističkih i etničkih osjećaja iz političkih razloga, čak i ako se čini da svojim pristašama i počiniteljima pruža kratkotrajnu političku korist, nije samo nezakonito i protivno međunarodnim standardima, već je i kratkoročno .“, piše u izvještaju. “Ove slike, neprimjerene i prije svega akti javne neodgovornosti mogu dovesti do ponavljanja nasilja iz prošlosti”.

Nalazi su za period od 22. novembra do 2. decembra 2022. godine, kada je izvestilac UN posetio Kosovo i Srbiju.

Izvještaj će biti razmatran u okviru sjednica Savjeta za zaštitu ljudskih prava, održanih od 11. septembra do 6. oktobra ove godine.

U dokumentu koji je sačinjen za Generalnu skupštinu UN, od vlasti u Srbiji i na Kosovu zatraženo je da svojim delovanjem odmah prestanu sa izazivanjem nacionalističkih osećanja i osećanja podela.

Negiranje zločina i veličanje zločinaca

Glorifikacija ratnih zločinaca i negiranje ratnih zločina također je dokumentovano kao stalna praksa u obje zemlje.

“Specijalni izvjestitelj je primio izvještaje o uznemirujućim izjavama javnih službenika i političara o sukobu, uključujući poricanja ratnih zločina i kritike zvaničnika koji su pokušali odati počast žrtvama drugih etničkih grupa. Također je primio uznemirujuće izvještaje o osuđenim ratnim zločincima koji su bili na javnim funkcijama, uključujući visoke položaje”, navodi se u dokumentu.

Kosovske vlasti su opisane kao nedostatak volje da gone i krivično sankcionišu slučajeve ratnih zločina, u koje se sumnja da su umešani bivši pripadnici Oslobodilačke vojske Kosova.

„Nespremnost svjedoka da svjedoče zbog straha od odmazde u suštini ometa napredak i naglašava potrebu za efikasnim i funkcionalnim programom zaštite svjedoka, koji trenutno nedostaje na Kosovu. Vlasti su izvijestile o povećanju budžetskih izdvajanja za 2021. godinu za poboljšanje institucionalnih kapaciteta za procesuiranje ratnih zločina (uz obezbjeđenje za četiri dodatna tužioca, šest pomoćnika i dva tumača). Međutim, kaže se da Odjel za ratne zločine i dalje radi sa postojećim kapacitetima”, navodi se u izvještaju.

Uprkos svom zahtjevu, specijalni izvjestilac je dokumentovao da nije bio u mogućnosti da se sastane sa tužiocem za ratne zločine.

Što se tiče Specijalizovanih veća u Hagu, u kojima se sudi bivšim čelnicima OVK, specijalni izvestilac je ukazao na uspostavljeni okvir za suočavanje sa zločinima, “međutim, zabrinut je zbog niske stope procesuiranja i stagniranja pravosudne saradnje”.

“Kosovo nije podijelilo informacije o nestalima”

Nedostatak saradnje i razmene informacija između Srbije i Kosova ostaje glavna prepreka u rasvetljavanju slučajeva iz poslednjeg rata, zabrinuta je u izveštaju.

“Izvještaji pokazuju da vlasti na Kosovu nisu podijelile relevantne informacije i relevantnu dokumentaciju o nestalim osobama koje su im dostupne. Problem pogrešne identifikacije posmrtnih ostataka, nespremnost svjedoka da daju informacije zbog prijetnji, zastrašivanja, te da se mogu umješati, predstavljaju dodatne izazove”, ističe se u ovom dokumentu UN.

Pominje se i informacija koju je Vlada Kosova stavila na raspolaganje za izgradnju spomen-obeležja za decu stradalu tokom rata na Kosovu za period 1998. i 1999. godine, kao i za komisiju za dokumentovanje štete nanete kulturnom nasleđu.

„Obim ovih inicijativa, u vremenskom smislu, čini se da isključuje žrtve ubijene nakon 1999. godine, kao i pravoslavne verske spomenike napadnute 2004. godine. Pored toga, spomen obeležje posvećeno žrtvama masakra u aprilu 1999. godine, uglavnom albanskim civilima na Kosovu , katoličkog i muslimanskog porijekla, odgajan je u selu Mej”, navodi se u izvještaju.

U delu preporuka, od Kosova je zatraženo da izdvoji dovoljna sredstva za dinamiziranje potrage i identifikacije nestalih lica, kao i hitno obnavljanje saradnje sa nadležnim organima u Srbiji, posebno sa Radnom grupom za nestale.

O ovoj temi se godinama razgovaralo u okviru Briselskog dijaloga, sve dok se u sporazumu od 27. februara strane nisu dogovorile da usvoje zajedničku izjavu o ovom pitanju. Izvjestilac je zatražio od Evropske unije da razmotri stvaranje sveobuhvatnih mehanizama kako bi se osiguralo postizanje dugoročnog napretka u tranzicionoj pravdi.