Zanimljiva rasprava u odboru povodom imenovanja ministrice Rizvanoli i zastupnika opozicije
Ministrica privrede Artane Rizvanoli je više od dva sata odgovarala na pitanja članove Odbora za privredu, industriju, preduzetništvo i trgovinu o godišnjem izvještaju o poslovanju centralnih javnih preduzeća za 2021.
Prema rečima Riizvanolijeve, javna preduzeća su se našla u teškoj finansijskoj situaciji, ali su nekim akcijama uticala da se poboljšaju. Međutim, naglasila je da su neka javna preduzeća tokom 2021. godine nastavila poslovati s gubitkom.
Tokom ove rasprave, imenovanja u odbore javnih preduzeća izazvala su sukobe između pozicija opozicije.
Rizvanolijeva tvrdi da su javna preduzeća bez biznis planova, sa štetnim ugovorima i nekontrolisanim troškovima.
Ona je tokom 2021. godine rekla da je Vlada izdvojila preko 22 miliona eura subvencija za pokrivanje operativnih i kapitalnih troškova. I da su Telekom, Pošta, Infrakos i Trenkos posluju sa gubitkom.
„KEK je postao najprofitabilnija kompanija zahvaljujući rekordnoj proizvodnji energije, vodovodi su uglavnom poslovali profitabilno ili na granici rentabilnosti. Kompanija za upravljanje otpadom je takođe imala pozitivne finansijske rezultate. Telekom i Pošta Kosova, koje su tokom 2021. godine imale gubitke zbog nasleđenih obaveza, nastavljaju da posluju sa gubitkom, ali su sada gubici smanjeni. Infrakos i TrainKos su poslovali sa gubitkom zbog rekonstrukcije železničke pruge ka severu Makedonija, ali se očekuje da će u narednim godinama povratiti svoju poziciju”, rekla je ona.
Ona je nastavila sa tvrdnjama da je 2021. godina za Trepču bila izuzetno izazovna, ali da je sada, kako je rekla, počela da se poboljšava.
I da je povećana proizvodnja za preko 30 odsto sa 150 na 250 hiljada tona rude, uz smanjenje gubitaka.
„Godina 2021. bila je izuzetno izazovna za Trepču, koju su mučile zloupotrebe tokom godina i zastarjela tehnologija, ali novo rukovodstvo je sada počelo da preokreće kompaniju smanjenjem operativnih troškova, povećanjem proizvodnje, povećanjem prihoda i uspostavljanjem reda i discipline u raditi”, dodala je.
Zastupnik vladajućeg Pokreta Samoopredeljenja Armend Muja rekao je da je 2021. godina za 17 preduzeća završena sa pozitivnim bilansom. On je rekao da je hitna stvarna procjena imovine.
I upitao za troškove Telekoma za marketing koji dostižu cifru od 4 miliona eura, ali i 5 miliona eura za fizičko osiguranje. U odgovoru je Rizvanolijeva navela da do sada nije izvršena procena imovine, ali je ove godine razmišljaju da se pokrene takav proces.
U međuvremenu, što se tiče troškova zakupnine u Telekomu, ministrica kaže da su slučajevi zakupnine čista zloupotreba.
Slučajevi zakupa su čista zloupotreba za iznos od 20 miliona evra, bilo gde u Prištini može se od početka izgraditi zgrada ili mnogo zgrada koje bi bile u vlasništvu Telekoma“, naglasila je ona.
Predsedavajući Komisije iz opozicionog PDK-a Ferat Šalja tvrdi da ne mogu da prihvate ovaj izveštaj za javna preduzeća pošto je severni deo Trepče ostavljen po strani.
Šef Jedinice za politiku i monitoring javnih preduzeća, Adem Ahmetaj, rekao je da oni nemaju zvanične podatke o radu u rudnicima Trepče u sjevernom dijelu.
„Veoma je teško dobiti informacije i podatke bez obzira na to kakvu drugu komunikaciju i saradnju imamo, dok podaci i finansijske informacije skoro da nisu prijavljeni Trepči, podaci koje smo dobili od Trepče ovi rudnici pokazuju učinak preduzeća na jugu i drugih rudnika inače nemamo podataka sa sjevera”, rekao je on.
Zastupnuk opozicionog AAK-a Palj Ljekaj, rekao je da je ovaj godišnji izvještaj za javna preduzeća za 2021. godinu netačan. On je rekao da Vlada nije preduzela nikakvu pozitivnu akciju u korist javnih preduzeća.
Ali imenovanja u odbore javnih preduzeća izazvala su žešću debatu.
Ljekaj tvrdi da se politizacija i zapošljavanje nastavlja čak i kod Pokreta Samoopredeljenje, pošto je naveo neka od imena nekih od imenovanja u javnim preduzećima.
Nakon toga je ponovo reagovala Rizvanolijeva, ističući da su postavili visoke standarde zapošljavanja koji su daleko od onih prethodnih vlada.
“Zapravo, Retkoceri kojeg ste spomenuli bio je bivši predsednik Pokreta Samoopredeljenja u Lipljanu, ali je pre toga prešao iz PDK”, rekla je ona.
I to je izazvalo smeh u komisiji, do tada je reagovao poslanik PDK Ferat Šalja, koji je rekao da ima zastupnika ispred ministrice koje je PDK uklonio iz njihovog subjekta.
“Pred vama su ljudi iz PDK-a, mi smo ih uklonili, zašto smo ih uklonili, nemojte ih slati u odbore”, rekao je Šalja.
I ova Šaljina izjava se nije dopala zastupnici Pokreta Samoopredjeljenja Mimozi Kusari-Ljilja.
“Možete li nam reći ko je bio u PDK-u i vi ste ga isključili, jer je ovo prilično ozbiljna optužba …. U svakom slučaju, ni u kancelariji PDK-a moje stopalo nije ušlo, ali ako računate koalicije, tada imate Palja i Valentinu u PDK i Fidan zbog koalicija “, rekla je.
Nadalje, Ljekaj iz opozicionog AAK je izjavio da elektrana ima izuzetno polisitizirane odbore javnih preduzeća.
“Mislim da su odbori politizirani i negativni nastup u pogledu javnih preduzeća, imate samo pozitivne strane da se normalan slaže da na kojem radi pozitivna strana, ali negativna strana prevladava čak i nakon 2 godine koje kažem na osnovu Regionalna javna preduzeća za pitku vodu, opet stari Avaz nastavljamo da imamo gubitke, krađu i a ne ulaganja “, rekao je.
Dok je Šalja nastavio sa izjavom da su posljedice ovih izravnih intervencija u imenovanju odbora visoke.
“Danas imamo direktne intervencije u kojima je premijer sa svojim kancelarijskim intervjuima i danas od strane tih članova koji nisu osnovani koalicionom sporazumom, već s diktaturom, u intervenciji u javnim preduzećima …” Dok su posledice izuzetno visoke u javnom sektoru”, dodao je.
Ovi navodi o politiziranju bordova je po izjavi Rizvanoli da ni u kojem slučaju u pripadnicima odbora nisu kandidati ili vodstvo struktura Pokreta Samoopredeljenje u posljednje tri godine.
“Ni u kojem slučaju nisu bili kandidat ili vođa struktura u posljednje tri godine jer zakon zahtijeva, ako mislite da bismo trebali izuzeti ljude zašto su prijatelji i prijatelji nekoga u Pokretu Samoopredeljenju ili zašto su pristalice Pokreta Samoopredeljenje – Ne samo da se ne slažem sa vama, ali mislim da to nije ni pošteno ni zakonito, da su aktivisit Pokreta Samoopredeljenje koji su godinama bili diskriminirani zašto su bili pristaše Pokreta Samoopredeljenja i da izuzmu zašto imaju što imaju veze sa Pokretom Samoopredeljenje , … .. za sva ta 160 negdje koja su imenovana tokom naše vlade, spominjete četiri-pet imena s nekim vezama, čak i neke čak i neke nisu u daske, a vi se pozivate na politizaciju “, istakla je.
I izvještaj dio ministrice privrede Rzvanolli na radu Ministarstva 2022. godine i plan rada za 2023. odgođen je za naredan sastanak.
