Zabrinjava nedostatak kapitalnih investicija – zaboravljeno preko 1,3 milijarde!?
Od 2019. do 2023. godine nije potrošeno oko 1,3 milijarde eura planiranih za kapitalna ulaganja. A ovu stagnaciju sa zabrinutošću vidi izvršni direktor Instituta Riinvest Aljban Hašani. On je u intervijuu za kosovski onlajn medij EO rekao da to znači da ima manje investicija u privredu, a samim tim i manji prinos na privredni rast.
Hašani je istakao da je neizvršenje kapitalnih investicija problematično i da se sa aktuelnom Vladom još više pogoršalo.
„Neizvršenje kapitalnih investicija je problematično za privredu Kosova, iz razloga što su kapitalne investicije one koje stvaraju najveći prinos u privredi, nažalost od 2019. godine imamo 1,3 milijarde investicija koje su planirane ali nisu realizovane i to znači da je manje investicija u privredu, a samim tim i manji prinos na privredni rast”, rekao je Hašani, koji je skeptičan da iznos koji se izdvaja za kapitalne investicije ne bi trebao biti realan.
„Privredni rast je manji, ima više razloga za to, imamo istorijske razloge, trend neizvršavanja kapitalnih investicija je već duže vrijeme, ali se u ovom periodu pogoršao, ali i nivo neizvršavanja. a kapitalne investicije u ekonomiju Kosova se nastavljaju dalje, kada vidimo prognoze ekonomskog rasta za narednu godinu koje prate projekat budžeta za 2025. godinu, nažalost ne izgledaju realno s obzirom na trendove realizacije investicija kapitala”, rekao je on.
“Većina ovih investicija namijenjena je infrastrukturi, koja je osnova za funkcionisanje i privatnom sektoru, što bi se zaokružilo unapređenjem infrastrukture. Kapitalne investicije su takođe uključene u sektore koji nisu direktno u građevinarstvu, već i u druge sektore koji bi mogli da unaprede poslovno okruženje u kojem preduzeća posluju”.
Hašani takođe vidi nizak nivo stranih investicija kao zabrinjavajući. On smatra da bi veća posvećenost železničkoj infrastrukturi više pomogla domaćoj privredi, koja kosovsko tržište obezbeđuje sa drugim tržištima.
„Ali oni bi obezbedili veći povratak u privredu, apsorpcioni kapacitet Kosova u poređenju sa zemljama regiona koje su blizu je manji da apsorbuje investicije, posebno one koje finansiraju međunarodne institucije, to znači da je kvalitet proizvodnje privredi projekti za investicije ostavljaju da budu željeni.
Nivo ovih investicija je nažalost ostao nizak, kako iz javnog tako i iz privatnog sektora. Iako postoji unapređenje infrastrukture, važna je povezanost sa zemljama regiona, posebno sa železničkom infrastrukturom koja nudi tržištu Kosova sa drugim tržištima sa kojima imamo međunarodne saradnike“, izjavio je Hašani.
