Uroševac kao centar verske tolerancije u zemlji
Uroševac, grad u kojem različite konfesije harmonično koegzistiraju, stvarajući vjersku toleranciju što je vidljivo ako posetite sakralne objekte u ovom gradu koji pokazuju bogato versko nasleđe i jedinstven spoj različitosti prenosi Kosova.info

Dve bogomolje u jednom dvorištu
U samom jezgru grada vide se dva divna sakralna objekta i to Veliku džamiju i crkvu Svetog Uroša, u jednom dvorištu, ove bogomolje osim predivne arhitekture imaju i istorijski značaj.

Velika džamija Mula Veseljija
Velika džamija, poznata i kao džamija Mula Veseljija, izgrađena je 1891. godine, a obnovljena je 1942-43. Munara je dograđena 1957. godine, nakon čega je uslijedila dogradnja i izgradnja šadrvana 2003 sobzirom da zbog represije prošle vlasti nisu imali pravo da se povežu na gradski vodovod a kuriozitet je da su vodu dobijali od sveštenstva pravoslavne crkve Svetog Uroša prema kazivanju starijih članova kongregacije. Drugi minaret podignut je 2006. godine.

Saborna crkva Svetog Uroša
Saborna crkva u Uroševcu, posvećena Svetom Caru Urošu, podignuta je 1933. godine, prema projektu arhitekte Josifa Mihailovića iz Skoplja. Sagrađena je kao petokupolna građevina trikonhalne osnove, izvedena je u kombinaciji betona, kamena i opeke, a potom omalterisana. Kao uzor za komponovanje razuđenog gornjeg dela hrama sa kupolama poslužila je crkva manastira Gračanice. Dekoraciju čine šahovska polja sa krstovima, floralni motivi i opeka u krovnom vencu. Glavna kupola počiva na četiri slobodna stuba. Svodovi traveja su poluobličasti, a nad pripratom je podignuta galerija.
Živopis je oslikao Janko Kuzmanović iz Galičnika, od 1932. do 1936. godine, koji je zajedno sa Viktorijom Puzanovom iz Kosovske Mitrovice, autorom prestonih ikona i autor slikane dekoracije bogato rezbarene ikonostasne pregrade.
Zbirka ikona, pripada periodu srpskog srednjovekovnog ikonopisa, uključujući i ikonu Svete Trojice, koju je oslikao zograf Josif Radević iz Lazaropolja 1896. godine. Crkva je imala zavetne darove iz 1909. godine kadionicu i nekoliko zvona koja su donirale žene Kragujevca 1912. Ikonostas je iz 19. veka, izrađen u duborezu, i dar je kralja Srbije Aleksandra I Karađorđevića.
Ovi verski spomenici ali ne samo predstavljaju bogato kulturno nasleđe grada na Nerodimki gde vernici raznih vera harmonično koegzistiraju i upućuju poruku posetiocima duševnog mira i tolerancije.

Katolička crkva Anđela čuvara
Katolička crkva “Anđeli čuvari” izgrađena je 1926. godine od mecena porodica Albanaca katolika. Ova crkva je pokrivala uroševački region za bogosluženje katolika i obavljanje verskih obreda slično kao i pravoslavna crkva Svetog Uroša ili džamija Mula Veseljija.
Katolička crkva u Uroševcu podignuta je 1926. godine, jer se prvi elementi katoličke vere u ovom gradu nalaze već 1897. godine, kada su kršteni prvi katolički vernici. Prvo su u ovom hramu kao njegovi pomoćnici djelovali sveštenici don Bartolome Fratelli i don Tadej Ivani. Zatim su došli drugi sveštenici kao što su Nikollë Mazreku i Don Luigj Kurti. Ova crkva je služila kao objekt za obavljanje vjerskih obreda za vjernike katoličke vjeroispovijesti. Crkva je u prilično dobrom stanju, zahvaljujući godinama renoviranja.
Crkva Anđela čuvara je odigrala takođe ulogu kao kulturni i omladinski centar tokom represije vlasti Miloševića slično kao i voda iz pravoslavne crkve za verske obrede muslimana. Značaj ovih sakralnih objekata jeste višedimenzionalan sobzirom na poruku svih Abrahamovskih religije što je promoviranje humanost i dobrote i svakako daju pozitivan eho za naredne generacije.

Džamija Berišajevih
Džamija Berišajevih datira iz 17. vijeka, nalazi se u naselju Berišajevih u selu Grem u Uroševcu. Tokom postojanja preživela je nekoliko obnova i restauraciju minareta. Prema predanjima kaže se da je stara preko tri vekova. Uprkos zubu vremena i izazovima opstala je do današnjih dana. Takođe je bila otvorena za sve one koji su tražili zaštitu bilo da se radilo o ljudskim ili političkim pravima.
