Pripremio Berzat Berzati, 01.17.2025-Prizren

U posljednje dvije decenije, Kosovo se suočava s brojnim izazovima vezanim uz političku stabilnost, etničke napetosti i upravljanje državnim institucijama. Jedan od najvažnijih aspekata tih izazova predstavljaju paralelne ilegalne strukture Srbije koje su operirale na ovim prostorima, ostavljajući duboke tragove u političkom i društvenom tkivu zemlje. Ove strukture, koje su funkcionirale gotovo neometano nakon rata na Kosovu, predstavljaju ozbiljnu prijetnju suverenitetu i teritorijalnom integritetu Republike Kosovo. U posljednjih nekoliko godina, odnosno od dolaska Aljbina Kurtija na vlast, došlo je do značajnih promjena u pristupu prema ovim strukturama, što je rezultiralo njihovim zatvaranjem.

Aljbin Kurti, kao premijer Kosova, donio je jasne stavove o potrebi konsolidacije države i jačanju institucionalnih kapaciteta, čime se dodatno proširio teritorijalni integritet Vlade Kosova. Njegova politika je usmjerena na jačanje vladavine prava i smanjenje utjecaja paralelnih struktura koje su, nemajući legitimnu podršku, ugrozile stabilnost i funkcioniranje institucija. Ovaj proces je naišao na različite reakcije, posebno iz redova kosovske opozicije, ali i srpskih stranaka koje su se našle u jedinstvenoj borbi protiv Kurtijeve vlade. Očigledno je da u predizbornom okruženju, pred izbore zakazane za 9. februar, skoro sve političke stranke (albanske i srpske), bez obzira na etničku pripadnost, koriste slične retorike i strategije u svojoj kampanji protiv Kurtija.

Odluke koje su donesene u vezi s gašenjem paralelnih struktura ostvarile su značajne rezultate u smislu smanjivanja utjecaja Srbije na Kosovo. Naime, zatvaranjem ovih struktura, omogućeno je jačanje državnih institucija, a građanima Kosova se pružila prilika da se oslobode stranog uticaja koji otežava napredak i razvoj društva. U tom kontekstu, jasno je da je proces reintegracije i izgradnje stabilne i funkcionalne države ključno pitanje koje se ne može zanemariti.

Međutim, ovi procesi nisu se odvijali bez prepreka. Određenje struktura koje su se do sada radile kao paralelni sistemi dobilo je protivljenje s različitih strana. Opozicija je često isticala da su promjene koje Kurti provodi prebrze i da treba imati više dijaloga i uključivanja različitih etničkih zajednica u proces donošenja odluka. Na to se nadovezuju i optužbe iz Srbije koje, u nastojanju da održe svoj utjecaj, pokušavaju prikazati Kosovo kao nestabilnu sredinu koja se suočava s unutrašnjim sukobima.

Jedna od ključnih dimenzija ovog pitanja je i percepcija Srba koji žive na Kosovu. Paralelne strukture su u mnogim slučajevima pružale neku vrstu sigurnosti i identiteta tim zajednicama. Zbog toga, njihovo gašenje može izazvati strahove i animozitet među Srbima, ali u isto vrijeme predstavlja priliku za izgradnju novih odnosa i širih okvira suradnje. Postoji potreba za stvaranjem dijaloga koji će uključiti sve strane kako bi se osigurao miran suživot i omogućila reintegracija Srba u institucije Kosova.

U tom kontekstu, važno je naglasiti da su promjene koje donosi Kurti kompleksne i višeslojne. Dok se gašenje paralelnih struktura može doživjeti kao nedostatak prostora za manevriranje opozicije, to je zapravo dio šireg procesa izgradnje demokracije i države koja će biti u stanju da adekvatno odgovori na zahtjeve svojih građana. Samo kroz efikasne i transparentne institucije Kosovo može da se orijentira ka evropskim integracijama i izgradnji stabilnog društva.

S obzirom na to da se bliže dani predizborne kampanje, jasno je da će tema gašenja paralelnih struktura ostati u fokusu političkih diskusija. Opozicija, ujedinjena protiv aktuelne vlade, koristi svaku priliku da kritikuje Kurtijev pristup, dok istovremeno sama nudi malo konkretnih riješenja za izazove s kojima se Kosovo suočava.

Početak 2025, belježi pozitivna odluka Vlade Kosova da nastavi akcije iz prethodne 2024, – zatvaranjem preostalog prisustva ilegalnih srbijanskih struktura na teritoriji Republike Kosova.

Do sada je zatvoreno oko 60 srbijanskiih ilegalnih institucija, koje su djelovale na teritoriji Kosova.

Za kraj, esencijalno je napomenuti da Kosovo prolazi kroz ključnu fazu razvoja. Gašenje paralelnih ilegalnih struktura nije samo pitanje ispunjenja formalnih obaveza, već i šansa za redefiniranje odnosa između država i njihovih građana. U tom smislu, podrška građana, dijalog među etničkim zajednicama i jačanje demokratskih institucija ključevi su uspjeha ovog procesa. U budućnosti, nadamo se stabilnom, prosperitetnom i etnički dijalogiziranom Kosovu koje će biti dom svima koji u njemu žive.

Stavovi autora ne odražavaju nužno uređivačku politiku agencije Kosova.info.