Oko 700 preduzeća je zatvoreno u prvih šest mjeseci ove godine na Kosovu. Povećanje uvoza, poskupljenje električne energije, nedostatak radne snage, nelojalna konkurencija i nedostatak zakona o zaštiti preduzeća smatraju se nekim od faktora koji su utjecali na zatvaranje stotina preduzeća.

Iako je u istom periodu registrovan i određeni broj novih preduzeća, smatra se da ovaj broj zatvaranja treba biti alarm za vladu i institucije u zemlji.

Sa bankrotom preduzeća, smatra se da se gubi veliki broj radnih mjesta, što posljedično utiče na povećanje stope siromaštva u zemlji.

Izvršni direktor Privredne komore i industrije Kosova, Kushtrim Ahmeti, za KP kaže da Kosovo, umjesto zatvaranja, treba otvarati nova preduzeća i ojačavati postojeća, ali se suočava sa mnogim izazovima koji otežavaju taj proces.

Ahmeti ističe da su visoki troškovi rada, inflacija, zavisnost od uvoza i poskupljenje struje među glavnim faktorima koji ugrožavaju stabilnost preduzeća.

Dodaje da oštra konkurencija od uvoznih proizvoda, rast cijena i nedostatak zakona koji štite domaće firme čine njihov opstanak teškim.

Još jedan ozbiljan problem, prema Ahmetiju, pored manjka radnika, je odlazak iskusnih radnika, što ozbiljno šteti domaćem tržištu.

„Svako zatvaranje preduzeća na Kosovu za bilo koju vladu ili instituciju treba biti alarm. Sam ovaj broj, iako manji nego 2024., i dalje je veliki… Gledajući razvoj događaja, troškovi rada, razne inflacije koje Kosovo kontinuirano ima zbog velikog uvoza, najnovije događaje vezane za energiju… Sve to utiče na rizik da veliki broj preduzeća ne može funkcionisati… Naša zavisnost od uvoza stalno raste i zavisimo od tih cijena koje dolaze“, kaže Ahmeti.

On naglašava da je još jedan faktor i vrlo jaka konkurencija od uvoznih proizvoda.

„Pored toga, postoji vrlo jaka konkurencija od uvoznih proizvoda i nemoguće je opstati sa onim cijenama koje su do sada održavale tržište, jer danas dobijaju račun tri puta skuplji nego prije nekog vremena… Većina naših preduzeća je jako pogođena odlaskom radnika sa dugogodišnjim iskustvom, koji i dalje nastavljaju da odlaze… To je veliki problem što Kosovo još nema zakon za zaštitu samih preduzeća. Postoje preduzeća iz iste oblasti koja se takmiče međusobno i nastaje oštra konkurencija“, kaže Ahmeti.

Ministarstvo industrije, poduzetništva i trgovine (MINT) navodi da je u prvih šest mjeseci 2025. zatvoreno 698 preduzeća. Za isti period prošle godine broj zatvaranja bio je 833, što znači da je u odnosu na isti period 2024. došlo do pada broja zatvorenih preduzeća.

„U prvih šest mjeseci 2025. zatvoreno je 698 preduzeća, dok je za isti period 2024. zatvoreno 833 preduzeća. Za cijelu 2024. godinu ukupno je zatvoreno 1633 preduzeća“, navodi MINT u odgovoru.

Ekonomski stručnjak Adem Qorrolli kaže da se zatvaranje preduzeća posljednjih godina ne dešava samo kod sezonskih poslova, kao ranije, već da se sada tiče i velikih kompanija sa mnogo radnika.

Kako navodi Qorrolli, glavni uzroci su visoki troškovi uvoza, institucionalni troškovi i pritisci zbog javnih dugova.

Kaže da troškovi električne energije i ostalih usluga koje dolaze iz uvoza znatno otežavaju situaciju.

Takođe, Qorrolli ističe da nedostatak radne snage i nemogućnost rada sa smanjenim brojem zaposlenih povećavaju nesigurnost, a velike kompanije su one koje su najviše ugrožene.

„Nažalost, statistike pokazuju da su ranije zatvaranja bila sezonska, poput zanatskih radnji, automehaničarskih servisa ili malih firmi. Ali u posljednje tri godine, broj zatvaranja odnosi se na firme sa velikim brojem radnika, a glavni uzroci su visoki troškovi uvoza, visoki institucionalni troškovi i pritisci javnih dugova koje firme još nisu savladale… Veliku štetu preduzećima prave nepredvidivi institucionalni troškovi kao što su struja, voda i ostali uvozni proizvodi“, kaže Qorrolli.

On napominje da radna snaga sada pokazuje svoj utjecaj i donosi nesigurnost preduzećima, ali da su najveće teškoće u velikim korporacijama koje se zatvaraju ili su na ivici zatvaranja.

„Energetski pritisak i računi za struju daju završni udarac za njihovo zatvaranje“, ističe Qorrolli.

Pored informacija o zatvaranju preduzeća, MINT navodi da je od januara do juna ove godine otvoreno više od 6600 novih firmi, što je više nego u istom periodu prošle godine.

„U periodu januar-jun 2024. otvoreno je ukupno 6065 novih preduzeća, a u istom periodu 2025. njih 6642“, navodi se u odgovoru MINT-a.

Izvršni direktor DHTIK-a Kushtrim Ahmeti kaže da su većina novih firmi u posljednje vrijeme uslužne ili trgovačke, ali ne i proizvodne.

Ističe da nedostatak spremnosti za otvaranje proizvodnih preduzeća koči rast domaće proizvodnje, zapošljavanje i ekonomsko jačanje zemlje.

„Problem kod nas je da su većina novih preduzeća uslužna ili trgovačka, a ne proizvodna. Tu je problem. Trgovačka preduzeća lako dovode gotov proizvod i prodaju ga, usluge su također gotove… Problem je što nema spremnosti za otvaranje proizvodnih preduzeća, koja bi povećala domaću proizvodnju i broj radnih mjesta, te dala ekonomsku snagu našoj zemlji…“, kaže Ahmeti.

Ekonomski ekspert Adem Qorrolli dodaje da se nova preduzeća uglavnom otvaraju sa 5 do 10 radnika, što ne pruža sigurnost za dugoročni razvoj.

On smatra da se ove firme suočavaju sa velikim izazovima prilikom širenja, koji mogu ugroziti njihov opstanak.

„Preduzeća koja nude usluge kao što su računovodstvo sa međunarodnim ugovorima ili osiguravajuće kompanije su najzastupljenija, ali ne pružaju sigurnost jer većina ima do 5 radnika. To je alarmantno, jer se zatvaraju firme sa 200 do 250 radnika, a otvaraju one sa 5-10. To ne znači da se trgovina ili industrija razvija na Kosovu, već daje alarm da je tržište dobro za male firme. Ali kada je riječ o širenju, suočavaju se sa velikim izazovima“, ističe Qorrolli.

KosovaPress je pitao MINT i o profilu firmi koje su zatvorene i otvorene, ali nisu dobili odgovor.

Ipak, u 2024. zatvoreno je preko 1600 firmi, dok je 2023. bankrotiralo oko 1500.

Nedavno je vršilac dužnosti ministra finansija, Hekuran Murati, na Facebooku napisao da je broj novih firmi prošle godine oborio rekord. Prema Muratiju, 2024. je registrovano 12.051 novo preduzeće, što predstavlja rast od 5.6% u odnosu na prethodnu godinu.

„Dobra vijest je da se očekuje da će 2025. nadmašiti 2024. sa novim rekordom. Do juna 2025. registrovano je 6642 nova preduzeća, a po ovom tempu broj za cijelu godinu će preći 13 hiljada novih registrovanih preduzeća“, napisao je on.