Međunarodne pozicije predsjednika Srbije Aleksandra Vučića su oslabljene, kao i delikatni balansi koje je s velikom pažnjom gradio prema doktrini četiri stuba: Sjedinjene Američke Države, Brisel, Rusija i Kina.

Suočen s zahlađenjem odnosa i pritiscima gotovo svih ključnih partnera u vanjskoj politici, Vučić se tokom govora pred ambasadorima pojavio razočaran i kritičan prema dosadašnjim saveznicima.

Otvoreno je rekao da je očekivao veće korake od administracije predsjednika Donalda Trumpa, ali se umjesto toga suočio s carinama i sankcijama. Vučić ne krije frustraciju ni prema istočnom savezniku Rusiji, koja nije pokazala spremnost da proda svoj većinski udio u naftno-gasnoj kompaniji NIS, kako bi se omogućilo ukidanje sankcija i pomoglo Srbiji da izbjegne gasnu krizu.

„Kada govorimo o carinama, kada govorimo o sankcijama protiv NIS-a, ništa od toga nije bilo u interesu Srbije. Istovremeno, kada smo se suočili s teškim trenucima, nismo dobili tu podršku ni od drugih velikih sila, ni sa Istoka, ni od Evropske unije“, piše A2CNN.

Govoreći o različitim problemima s kojima se Srbija suočava, Vučić je rekao da je bilo koja od velikih sila u „teškim trenucima za Srbiju“ mogla reći da stoji uz nju, ali da je svaka imala dodatne razloge za pritisak, očekujući još više od Beograda, a ne nudeći ništa zauzvrat.

U obraćanju ambasadorima, Vučić je optužio zemlje regiona da djeluju protiv Srbije, dovodeći u pitanje njihovo pravo na vojnu saradnju.

Prema podacima Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stockholmu (SIPRI), Srbija je u 2024. godini investirala više od bilo koje druge države na Balkanu u vojne svrhe.