Slučaj koji nikada nije zatvoren: 49 godina od pogibije Džemala Bijedića, pitanja i dalje vise u zraku

Na današnji dan, prije 49 godina, u avionskoj nesreći kod Kreševa poginuo je Džemal Bijedić, jedan od najutjecajnijih političkih lidera Bosne i Hercegovine i Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u drugoj polovini 20. stoljeća. Zajedno s njim stradali su njegova supruga Razija, članovi posade i saradnici, a tragedija je ostala jedno od najmračnijih i najkontroverznijih poglavlja jugoslavenske političke historije.

Nesreća se dogodila 18. januara 1977. godine, nakon što je Bijedić prisustvovao ispraćaju predsjednika Josip Broz Tito na vojnom aerodromu u Batajnici, pred njegov put u Libiju. Bijedić je potom avionom Learjet 25 krenuo prema Sarajevu, gdje je trebao prisustvovati sjednici Centralnog komiteta Saveza komunista Bosne i Hercegovine. U 10:54 sati izgubljen je kontakt s kontrolom leta, a avion je ubrzo potom udario u planinu Inač, u blizini sela Bjelovići kod Kreševa.

Zvanična istraga zaključila je da su uzrok nesreće bili loši vremenski uslovi, greška pilota i eventualni kvar navigacijskih instrumenata, zbog čega je avion odstupio od planirane rute i spustio se ispod dozvoljene visine. Svi putnici i članovi posade su poginuli na licu mjesta.

Međutim, gotovo pet decenija kasnije, sumnje nisu nestale. Dijelovi dokumentacije o istrazi nikada nisu u potpunosti objavljeni, a porodica nije imala puni uvid u materijale koji se, prema dostupnim informacijama, i dalje čuvaju u Beogradu. Upravo ta netransparentnost godinama je hranila spekulacije o mogućoj političkoj pozadini nesreće.

Bijedić je u to vrijeme važio za jednog od najozbiljnijih kandidata za budućeg nasljednika Josipa Broza Tita. Njegov snažan politički autoritet, utjecaj unutar Saveznog izvršnog vijeća i dosljedno zalaganje za ravnopravnu poziciju Bosne i Hercegovine u federaciji izazivali su nelagodu u pojedinim centrima moći. Zbog toga su se pojavile teorije da njegova smrt možda nije bila puka nesreća, već događaj koji je nekima odgovarao u političkom preslagivanju Jugoslavije.

Zvanično, nijedna od tih tvrdnji nikada nije potvrđena. Ipak, činjenica da su ključni detalji istrage ostali nedostupni javnosti, kao i da nikada nije dozvoljena nezavisna revizija nalaza, učinila je da slučaj Džemala Bijedića ostane trajno obilježen sumnjom.

Džemal Bijedić rođen je 12. aprila 1917. godine u Mostaru. Bio je aktivni učesnik Narodnooslobodilačkog pokreta, a nakon Drugog svjetskog rata izgradio je impresivnu političku karijeru, obavljajući niz najviših republičkih i saveznih funkcija. Posebno se zalagao za političku i ekonomsku afirmaciju Bosne i Hercegovine unutar jugoslavenske federacije, industrijski razvoj i infrastrukturne projekte.

Njegova smrt označila je kraj jedne političke vizije i početak dugog perioda šutnje, u kojem su pitanja ostajala bez odgovora. I upravo zato, gotovo pola stoljeća kasnije, nesreća kod Kreševa i dalje se ne posmatra samo kao tragedija, već kao nerazjašnjen događaj čija puna istina nikada nije izašla na vidjelo.

Go to TOP