Autori: Angeliki Koutantou, Forrest Crellin i Edward Mcallister
Prevod i adaptacija: Berzat Berzati

U članku o cijeni energije u Evropi i na Balkanu koji je objavljen u novinskoj agenciji Rojters spominje se i Kosovo gde se izmeđuostalog kaže da naša zemlja više od 90 odsto energije proizvodi iz uglja, zaostajući tako za ostatkom Evrope u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora prenosi Kosova info.

Te se u izveštaju Svetske banke procenjuje da će ova tranzicija uklanjanja uglja koštati Kosovo 4,5 milijardi evra. Što je zastrašujuća suma za malu ekonomij.

“U decembru je pokrenuta aukcija za instalaciju još 100 vjetroelektrana. Međutim, Svjetska banka procjenjuje da nam je potrebno 100 puta više – najmanje 10 gigavata novih kapaciteta – da bismo ispunili naš cilj eliminacije upotrebe uglja do 2050. godine. Procjenjuje se da će ova tranzicija koštati Kosovo 4,5 milijardi evra, što je veliki iznos za malu ekonomiju.

Pominje se i uvoz električne energije iz jugoistočne Evrope i Balkana.

Henning Gloystein, šef za energetiku, klimu i resurse u Eurasia Group, procjenjuje da jugoistočnoj Evropi i Balkanu nedostaju (električne) interkonekcije. Kad god postoji manjak energije, a proizvodnja obnovljivih izvora je mala, oni se bore da uvezu potrebne količine“, rekao je on.

Ali na osnovu izveštaja Svetske banke, medij procenjuje da će ova tranzicija, potpuno prekidanje upotrebe uglja za proiuzvodnju energije koštati Kosovo 4,5 milijardi evra. I ističe da je to zastrašujuća suma za malu ekonomiju.

Čitav članak u nastavku:

Evropske cene energije pogađaju tržište jugoistočnih privreda

ATINA/PARIZ, 7. januara (Rojters) – Za vlasnika atinskog restorana Christosa Kapetanakisa, renta je oduvijek bila visoka, ali sada se suočava sa onim što on naziva “drugom stanarinom” jer rastući računi za struju smanjuju profit i prisiljavaju ga da podigne cijene.

Kapetanakis plaća između 3.000 i 3.800 eura (3.083-3.905 dolara) mjesečno za struju, što je 40% više od kada je Rusija napala Ukrajinu 2022. i izazvala evropsku energetsku krizu. Struja je ranije iznosila 3% mjesečnog prometa, a sada je više od 15%, rekao je on.

“Stalno povećanje cijena, posebno u turističkom sektoru… dovest će do toga da Grčka postane manje konkurentna u odnosu na druge mediteranske zemlje,” rekao je iz svog restorana u istorijskom naselju Plaka.

Njegova nevolja se proširila širom kontinenta otkako je rat u Ukrajini prekinuo isporuku ruskog gasa u Evropu i primorao zemlje poput Grčke da traže skuplje alternative.

Ali jugoistočna Evropa je osjetila utjecaj mnogo više nego sjeverozapadna. Stručnjaci kažu da će se to samo proširiti kako dođe zima, i da će imati direktan efekat na ekonomski rast. Veleprodajna snaga u Grčkoj i Italiji u avgustu je bila 12 puta veća nego u nordijskim zemljama, a čak je bila niža od drugih južnoevropskih zemalja koje su imale vruće vreme.

NAJVIŠA U EU

Od 2021. Grčka je potrošila 11 milijardi evra na energetske subvencije kako bi pokušala zaštititi potrošače. U 2022. potrošnja je iznosila 5,3% BDP-a – daleko najviše u EU i dvostruko više od drugoplasirane Italije, prema francuskoj energetskoj konsultantskoj kući Enerdata.

Uprkos naporima Atine da zaštiti građane od povećanja troškova energije, situacija je pogoršala krizu troškova života u Grčkoj nakon dužničke krize 2009-18 koja je smanjila plate, penzije i ulaganja u proizvodnju i transport električne energije.

“Povećane cijene energije i negativan uticaj na BDP su tautologija”, rekao je Nikos Magginas, viši ekonomista u Grčkoj narodnoj banci.

“Povećane cijene imaju negativan utjecaj na potrošnju domaćinstava i na strukturu troškova za industriju, avio kompanije i brodarstvo.”

Veliki dio kontrasta između jugoistočne Evrope i njenih susjeda svodi se na ulaganja. Dok sjeveroistok ima vodove za struju i gas koji omogućavaju lak prijenos energije između nacija, kao i snažnu mješavinu obnovljivih izvora, veći dio jugoistočne Evrope je fragmentiran i izolovan.

Skladište električne energije, koje postaje sve važnije u zemljama sjeverne Evrope, ne postoji u dijelovima jugoistoka. Njemačka ima 1.668 megavata (MW) velikog skladišnog kapaciteta, naspram nijednog u kontinentalnoj Grčkoj, prema podacima LCP Delta, konsultantske kuće za električnu energiju sa sjedištem u Edinburgu.

“Jugoistočna Evropa i Balkan nemaju interkonekcije (električne). Kad god postoji nestašica struje, a proizvodnja obnovljivih izvora je niska, oni se bore da uvezu potrebne količine”, rekao je Henning Gloystein, šef za energiju, klimu i resurse u Eurasia Group .

Nasuprot tome, proizvodnja energije iz obnovljivih izvora u Španiji je naglo porasla u protekloj deceniji, dijelom zahvaljujući finansiranju EU. Skoro 60% električne energije proizvela je iz obnovljivih izvora u prvoj polovini ove godine, u odnosu na 51% godinu ranije.

“Ako ne investirate, cijene energije će ostati visoke”, rekao je Gloystein.

JOŠ TREBA UČINITI

Evropska elektroenergetska mreža je na mnogo načina veliki uspjeh. Francuska je 2022. povećala uvoz iz Njemačke kada je proizvodnja nuklearne energije pala. Kada su prošle sedmice obustavljene isporuke ruskog gasa Evropi preko Ukrajine, uticaj na cijenu je bio prigušen jer je blok pronašao alternative.

Ali za neke je potrebno učiniti više. Nakon što su cijene struje u Grčkoj skočile prošlog ljeta, premijer Kyriakos Micotakis pisao je Evropskoj komisiji tražeći rješenje za “neprihvatljive” razlike u troškovima električne energije širom Evrope.

Grčka nije sama. Veliki dio Balkana se u velikoj mjeri oslanja na fosilna goriva, a regionalni elektroenergetski sistem je slab. Prošlog juna došlo je do nestanka struje u Crnoj Gori, Bosni, Albaniji i Hrvatskoj kada je mreža bila preopterećena klimatizacijom tokom toplotnog talasa.
Kosovo, koje proizvodi više od 90% svoje energije iz uglja, bori se da uhvati korak sa ostatkom Evrope u instaliranju više obnovljivih izvora energije.

U decembru je pokrenula aukciju za instaliranje 100 MW snage vjetra. Međutim, Svjetska banka procjenjuje da joj je potrebno 100 puta više – najmanje 10 gigavata novih kapaciteta – da bi ispunila svoj cilj eliminacije upotrebe uglja do 2050. godine. Procjenjuje se da će ova tranzicija koštati Kosovo 4,5 milijardi eura, što je zastrašujuća suma za malu ekonomiju.
Bez dovoljne prekogranične integracije ili skladištenja, ponekad postoji previše snage za jedno tržište, što primorava proizvođače da smanje snabdevanje.

“Ako je cilj konkretniji smanjenje cijena, najlakši način za to je povećanje prodora obnovljivih ili nuklearnih izvora”, rekao je Fabian Ronningen, analitičar konsultantske kuće Rystad Energy.
Iako Grčka nema nuklearne elektrane, Aristotelis Aivaliotis, generalni sekretar Ministarstva energetike, je optimističan, napominjući da je proizvodnja iz obnovljivih izvora u porastu, dvije nove plinske elektrane treba da budu uključene ove godine i skladište baterija koje će biti izgrađeno do 2028. .

Planovi također zahtijevaju da se elektroenergetske veze sa Italijom, Albanijom i Turskom unaprijede do 2031. godine po cijeni od oko 750 miliona eura.
“Veleprodajne cijene će postepeno pasti… i to će se definitivno prenijeti na potrošače u nekom trenutku”, rekao je Aivaliotis za Reuters.

Grčki kupci nisu uvjereni. Taxiarchis Fekas, koji živi u predgrađu Atine, bori se da plati školarinu i naknade za svoje troje djece jer su računi za struju tako visoki.

On poziva svoju djecu da smanje korištenje laptopa i tableta kako bi uštedjeli energiju – težak zahtjev za malu djecu zalijepljenu za svoje uređaje.