Reakcije na samit u Anchorageu ne prestaju: prema izvorima bliskim Kremlju, Vladimir Putin je ponudio novu verziju mirovnog plana. Njegov zahtjev ostaje da Ukrajina preda preostale dijelove Donbasa koje još drži, odustane od članstva u NATO savezu i obaveže se da neće biti zapadnih trupa na njenom tlu. Zauzvrat, Moskva bi pristala da linije fronta u Zaporožju i Hersonu ostanu zamrznute.

Ovo je ublažena verzija ranijih zahtjeva iz 2024, kada je Kremlj tražio cijelih četiri pokrajine – Donjeck, Lugansk, Herson i Zaporožje. Rusija danas kontroliše oko 88% Donbasa i više od dvije trećine Hersona i Zaporožja, pokazuju američke procjene.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, međutim, kategorično odbacuje povlačenje s međunarodno priznatih teritorija. “Radi se o opstanku naše zemlje i najjačim linijama odbrane”, naglasio je. NATO članstvo ostaje upisano u ukrajinski ustav kao strateški cilj, što Kijev vidi kao jedinu stvarnu sigurnosnu garanciju.

Istovremeno, u međunarodnim krugovima se sve glasnije podsjeća da je Ukrajina još devedesetih, u zamjenu za sigurnosne garancije, odustala od trećeg najvećeg nuklearnog arsenala na svijetu. Danas, gotovo tri decenije kasnije, od nje se očekuje da se odrekne i dijelova sopstvene teritorije pod ruskom okupacijom. Kritičari upozoravaju da takav pritisak ne znači samo teritorijalni ustupak, već i udar na nacionalni identitet Ukrajine.

Samit na Aljasci ostavio je otvoreno pitanje: da li je riječ o realnoj prilici za mir ili o novoj etapi ruskog pritiska na Kijev?