Putin koristi eksploziju u Iranu kao polugu za strateško vojno prisustvo u Persijskom zalivu
Pripremio: Berzat Berzati
Ruski predsednik Vladimir Putin, u trenutku kada globalne tenzije eskaliraju, naredio je hitno slanje vojnih aviona u Iran nakon razorne eksplozije u luci Bandar Abas, javlja rusko Ministarstvo za vanredne situacije prenosi Kosova.info
Prema saopštenju Kremlja, Putin je ponudio “saučešće i podršku” Iranu, ali bez objašnjenja šireg obima ruske pomoći koja uključuje slanje amfibijskog aviona Beriev Be-200, specijalizovanog za gašenje požara, i vojno-transportnog Iljušina Il-76. Analitičari sa britanskog The Telegraph i francuskog Le Figaro upozoravaju da ovakva “humanitarna intervencija” praktično otvara vrata za pojačano rusko prisustvo na strateškim tačkama Bliskog Istoka.
Eksplozija u luci Bandar Abas, najvećoj iranskoj komercijalnoj luci na obali Persijskog zaliva, prema podacima iranskih državnih medija, rezultirala je smrću najmanje 25 ljudi i ranjavanjem više od 700. Prvobitni izveštaji ukazuju da je incident izazvan eksplozijom hemijskih materijala.
Prema informacijama sa X.com i nezavisnih analitičkih centara, upotreba vojnih aviona kao pomoćne mere izaziva zabrinutost Zapada zbog mogućnosti da Rusija dodatno učvrsti vojne kapacitete u regionu pod plaštom hitne pomoći. Indijski The Economic Times ističe da bi slanje ruskih letelica moglo uključivati i druge operativne aktivnosti, kao što su logistička podrška, obaveštajno izviđanje i uspostavljanje novih kanala saradnje sa iranskim vojnim strukturama.
Potez dolazi u trenutku kada je Iran suočen s unutrašnjim pritiscima, dok Zapad pokušava da održi krhku ravnotežu u regionu pogođenom brojnim krizama, od Jemena do Gaze. Ruski odgovor na eksploziju, ocenjuje američki Foreign Affairs, pokazuje sve veću spremnost Moskve da koristi humanitarne krize kao pokriće za projekciju sile i jačanje geopolitičkih pozicija van postsovjetskog prostora.
Geopolitičke posledice ove “operacije pomoći” biće dalekosežne: Rusija dodatno učvršćuje svoju poziciju u blizini vitalnih pomorskih puteva, potencijalno ugrožavajući interese Zapada i dodatno komplikujući bezbednosnu arhitekturu Bliskog Istoka.
