Autor: Berzat Berzati

U kontekstu savremene politike, manipulacija informacijama putem društvenih mreža, poput Facebook-a ali ne samo, postaje sve uočljivija.

U ovom slučaju, politička Koalicija Vakat koristi svoj Facebook profil kako bi se predstavila kao inicijator projekta izgradnje puta Prizren-Prevalac, koji je imenovan kao njihov zahtjev podnet još 2016. godine.

Pored ove u najmanju ruku manipulativne objave ova politička organizacija koristi i poslednji poziv Vlade Kosova, odnosno kancelarije za Pitanja zajednica koja nije imala nikakve veze sa ovom strankom, kao promociju za svoje političke ciljeve odnosno kao kampanju za izbore 09. februara naredne godine.

Naime u ovoj objavi pokušavaju da se prikažu da su oni kao koalicija, pomogli građanima da popune aplikacije optužujući druge stranke da su samo tri dana prije isteka roka podijelili informacije o ovom oglasu.

Upravo je na sjednici Vlade zamjenica premijera Emilija Redžepi, koja je radila na pripremi ovog poziva objavila prva da je usvojen ovaj Fond za oboljele, osobe sa invaliditetom i djecu bez roditelja.

Dalje u svojoj objavi Koalcija Vakat ne navodi koliko je osoba dobilo subvencije od onih kojima su oni popunjavali te aplikacije.

Redžepi podsjeća građane da apliciraju za podršku za osetljive kategorije, 22 novembar je poslednji dan za prijavu

Ista ova politička Koalicija u recikliranjem statusa od prije 8-9 godina “prisvaja” infrastrukturni projekat Vlade Kosova o izgradnji magistralnog puta Prizren-Prevalac. Iako je njihova “inicijativa” ostala nerealizovana svih ovih godina i služila je samo kao predizborna reklama. Sada, kada vlasti započinju izgradnju tog puta, ovaj politički subjekt tvrdi da je upravo njihov stari zahtjev osnova trenutnog projekta.

Prilikom današnje posjete premijera Aljbin Kurtija povodom otvaranja deonice puta u sklopu projekta nije bio prisutan niti jedan zvaničnik ove stranke (koji tvrde da je to njihov projekt) kao ni Eldis Abazi politički savjetnik u resornom ministarstvu.

Naime, politička stranka reciklira predhodne objave sa svoje Facebook stranice da bi stvorila iluziju da je ona ključni igrač u ovom projektu. Ova taktika manipulacije je česta pojava u domaćoj političkoj areni, posebno u predizbornim kampanjama, gdje se stariji podaci reinterpretiraju kako bi se povećala njihova relevantnost i uticaj.

Ono što se događa jeste da ova politička stranka koristi sjećanje javnosti kako bi naknadno prisvojila uspjeh ili inicijativu koja je potekla iz drugih izvora. Dok su njihovi zahtjevi bili podneti prije osam godina, stvarnost je takva da su, sve do nedavno, bili nedovoljno uvaženi i nisu doneli nikakve konkretne rezultate. Sada, kada se radovi na izgradnji puta konačno sprovode, stranka manipuliše tom informacijom, tvrdeći se je upravo njihov raniji zahtjev ključan za realizaciju ovog projekta.

Na ovoj objavi politički subjekt želi da podstakne građane i stvori sliku da su oni godinama radili na ovom projektu, međutim ako pažljivo pratite ove objave jasno je da su u predhodnih osam godina i najmanje tri vlade niti jedan korak nije preduzet osim fotografisanja i satutsa na platformi Facebook.

Ova situacija osvetljava primjere kako se komunikacija i informacije o projektima koriste kao oružje u rukama političkih aktera, a društvene mreže služe kao platforma za širenje takvih narativa.

Takve prakse ne samo da obmanjuju javnost, već takođe podvrgavaju debati suštinske prirode o odgovornosti i transparentnosti u politici.

“Zasluge” za registraciju stanovništva na popisu organizovanom od Agencije za statistiku

Međutim na Facebook nalogu statusi ove koalicije možete vidjeti da prisvajaju manipulativnim objavama i uspjeh za registraciju stanovništva ali i podjelu drva i humanitarnih paketa koje se sprovode svake godine bez obzira ko je na vlasti.

Političke stranke koriste društvene mreže za manipulaciju informacijama na različite načine, s ciljem oblikovanja javnog mnijenja, promocije svojih ideja i strategija, te obračunavanja s političkim protivnicima. Ovdje su navedene ključne točke o načinu na koji političke stranke koriste društvene mreže u te svrhe.

Proces popisa stanovništva radila je Agencija za statistiku Kosova, u saradnji sa kancelarijom premijera i Predsjedništvom gde predstavnici ove stranke nisu očigledno nisu učestvovali na sastancima u Vladi Kosova niti pri formiranju strategije ili radnih grupa prilikom pripreme popisa stanovništva 2024.

Povezane vijesti

Redžepi na konferenciji povodom nedjelje popisa 2023 na Kosovu

Redžepi o predstojećem popisu sa rukovodstvom Republičke agencije za statistiku

Redžepi: Građani se moraju odazvati predstojećem popisu bez obzira na nacionalnu pripadnost

KAS održao završni sastanak za popis stanovništva

U Opštini Prizren, raspodela socijalne pomoći temelji se na zakonodavstvu koje osigurava prava osobama koje su sa socio-ekonomskom potrebi, neovisno od vladajuće konstelacije. Iako svake godine lokalne samouprave i Vlada Kosova sprovode distribuciju socijalne pomoći, često dolazi do “parafraziranja” tih aktivnosti kao zasluga vladajućih stranaka u opštini.

Ova praksa može stvoriti dojam da su te stranke koje su na lokalnoj vlasti ključne za distribuciju pomoći, iako je to u stvarnosti obaveza koja se temelji na propisima koji su usvojeni nezavisno od političkih stranaka.

U cilju osnaživanja korisnika i osiguravanja njihove socijalne sigurnosti, aktivnosti socijalne pomoći uključuju razne naknade, kao što su zagarantovana minimalna naknada, pomoć za troškove stanovanja, kao i druge oblike socijalnih usluga.

Ove mjere su uglavnom rezultat zakona o socijalnoj pomoći, koji propisuje konkretne kriterije i uslove za ostvarivanje prava na pomoć, i ne zavise od toga ko je direktor u određenom direktorijatu(upravi).

Sastav socijalne pomoći izrađen je tako da će bez obzira na to kojoj političkoj stranci pripada izvršna vlast, opštine i državne institucije raditi na godišnjem planu obavezne socijalne pomoći.

Međutim, gore pomenuta politička Koalicija u svojim objavama često naglašava svoj doprinos socijalnim politikama i programima, stvarajući time dojam da su oni nositelji tih mera pomoćni.

Ova strategija može imati političke koristi, jer građani mogu povezati primanje pomoći s trenutnom lokalnom vlašću, umjesto da prepoznaju da je sustav socijalne pomoći postavljen kao javna obaveza, koja se sustavno provodi svake godine putem državnih i opštinskih organa lokalne samouprave.

Socijalna pomoć i druge naknade se ne raspoređuju prema trenutnim političkim interesima, već su na osnovu zakona sistema i uspostavljeni su s ciljem pružanja potrebne pomoći na temelju socijalnih potreba, a ne političke pripadnosti.

Ovim se osigurava kontinuitet i stabilnost sustava socijalne pomoći, koji nužno ne ovisi o stranačkim promjenama.

U zaključku, iako stranke često pokušavaju preuzeti zasluge za razne oblike socijalne pomoći, važno je naglasiti da sustav socijalne pomoći funkcionira nezavisno o političkoj strukturi, s ciljem unapređenja kvaliteta života korisnika i osiguravanja njihovih osnovnih životnih potreba bez obzira na to ko je na vlasti.

Uprkos pokušaju redakcije da uspostavi kontakt sa gorepomenutim i osigura mogućnost da predstave svoju stranu na naše pozive nismo mogli uspostaviti kontakt sa predsjednikom ove Koalicije Rasima Demirija i dobijemo razlog ovih objava od njega lično. Takođe smo probali kontaktirati i političkog savetnika u ministarstvu infrastrukture Eldis Abazija ali identično kao i sa njegovim predsednikom političke koalicije broj koji smo pozivali nas je isključivao.

Strategije korištenja društvenih mreža

1. Predizborna promocija i kampanje: Političke stranke koriste društvene mreže kao primarni kanal komunikacije kako bi promovirale svoje politike i kandidate. Ove platforme omogućuju strankama direktan kontakt s biračima, što se posebno očituje tijekom predizbornih kampanja u cilju povećanja vidljivosti i dosega.
2. Manipulacija informacijama: Kroz strategije poput spin doktoringa, političke stranke iskrivljuju ili selektivno biraju informacije koje prenose javnosti. Ova praksa uključuje iznošenje izjava koje naglašavaju pozitivne aspekte vlastitog rada dok diskreditiraju konkurenciju putem negativnih komentara ili manipulacije činjenicama.
3. Stvaranje tzv. “alternativnih činjenica”: U svrhu promocije vlastitih narativa, stranke često kreiraju (pseudo)događaje i priče, koje potom plasiraju u javnost.
4. Dvosmjerna komunikacija: Društvene mreže omogućuju strankama ne samo da dijele informacije, već i da prikupljaju povratne informacije od građana. Ipak, često se dogodi da stranke ignorišu kritike i slične komentare, fokusirajući se jedino na promociju svojih ideja.

Utjecaj na birače

• Psihološki učinci: Politička komunikacija putem društvenih mreža može utjecati na stavove birača, jer dovođenje informacija direktno iz stranke potencijalno oblikuje javno mnijenje i političke preferencije. Korištenje vizualnog sadržaja (fotografije, kolaži, video) takođe doprinosi emocionalnijem povezivanju s biračima.
• Polarizacija i negativna kampanja: Političke stranke često koriste društvene mreže za prozivanje i obezvrđivanje svojih protivnika, što može dovesti do polarizacije među biračima i stvoriti nepovjerenje prema alternativnim izvorima informacija.

Etika i zakonitost

• Etika u političkoj komunikaciji: Pojava “Fake news” i manipulacija informacijama izaziva etičke dileme u političkoj komunikaciji. Mnoge stranke ne drže se etičkih standarda, što može imati dugoročne posljedice na politički diskurs u društvu.
• Zakonodavni okvir: Iako mnoge zemlje imaju regulative o političkom oglašavanju na društvenim mrežama, izazovi u implementaciji i praćenju tih pravila često ostaju prisutni, što omogućava strankama da koriste obmanjujuće taktike bez straha od posljedica.

Zaključak

Društvene mreže su postale ključni alat za političke stranke u kampanjama i promociji informacija. Međutim, njihova moć dolazi s odgovornošću, koju često ne preuzimaju, koristeći tehnike koje mogu manipulirati percepcijom javnosti i utjecati na političku stabilnost. U budućnosti, potrebno je jačati regulative koje će osigurati transparenciju i odgovornost u političkom oglašavanju na društvenim mrežama.