Predsjednica Kosova, Vjosa Osmani, izjavila je da unapređenje nacrta zakona o procjeni diskriminacije u Preševskoj dolini šalje poruku da, prema njenim riječima, „diskriminacija protiv albanske zajednice u Srbiji više nije nevidljiva niti se toleriše“.

„Srbija kontinuirano provodi autoritarna kršenja prava manjina, uključujući kampanju namjernog pasiviziranja radi etničkog čišćenja putem administrativnih sredstava, potiskivanje albanskog jezika, isključenost iz javnih institucija, diskriminaciju u obrazovanju, ekonomsku marginalizaciju i zastrašivanje od strane centralnih vlasti“, navela je Osmani u objavi na mreži X.

Članovi Komiteta za vanjske poslove američkog Kongresa glasali su 21. januara za nastavak procedure ovog nacrta zakona, kojim se od američkog državnog sekretara Marca Rubija traži da pripremi sveobuhvatan izvještaj o postupanju prema etničkim manjinama u Srbiji, s posebnim fokusom na Albance koji žive u Preševu, Medveđi i Bujanovcu, područjima poznatim kao Preševska dolina.

Osmani je zahvalila članu Predstavničkog doma Keithu Selfu, koji je sponzor nacrta zakona, predsjedniku Komiteta za vanjske poslove u Predstavničkom domu Brianu Mastu, kao i ostalim članovima ovog tijela koji su glasali za „unapređenje nacrta zakona uz dvostranačku podršku“.

Nakon potpunog razmatranja, nacrt zakona će biti upućen iz Komiteta za vanjske poslove Predstavničkog doma na glasanje pred cijelim Predstavničkim domom. Nakon toga, potrebno je da ga odobri i Senat, te da ga u zakon potpiše američki predsjednik Donald Trump.

Ovim nacrtom zakona traži se procjena ključnih pitanja, uključujući pasivizaciju adresa Albanaca, ograničenja u korištenju albanskog jezika u javnim institucijama, diskriminaciju u obrazovanju, uključujući nepriznavanje diploma sa Kosova, kao i nedostatak školskih udžbenika na albanskom jeziku.

Pitanje diploma regulisano je kroz nekoliko sporazuma postignutih u okviru dijaloga Kosova i Srbije u Briselu, kao i kroz sporazum zemalja Zapadnog Balkana postignut na samitu u okviru Berlinskog procesa. Kosovo je, prema navodima, poštovalo ove sporazume.

Kada je riječ o pasivizaciji, Albanci u Preševskoj dolini često su se žalili i protestovali.

Pasivizacija podrazumijeva brisanje građana sa adresa na kojima su bili registrovani. Ovaj postupak rezultira gubitkom državljanstva Srbije, a time i svih građanskih prava – uključujući pravo glasa, pravo na imovinu, zdravstveno osiguranje, penziju i zapošljavanje.

Ovo pitanje je pomenuto i u izvještaju američkog State Departmenta o ljudskim pravima u Srbiji za 2023. godinu.

Albanci koji žive na jugu Srbije žale se i na nedostatak školskih udžbenika na albanskom jeziku, za šta je Vlada Kosova izdvojila finansijska sredstva. Kosovo ih je pomagalo i u drugim sektorima, poput poljoprivrede, ali se žalilo da Srbija blokira isplate.

Unapređenje nacrta zakona pozdravili su albanski političari, kao i Nacionalni savjet Albanaca u Srbiji.

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2022. godine, u Srbiji živi više od 60.000 Albanaca, koji predstavljaju četvrtu najveću manjinu u toj državi.

U međunarodnim izvještajima, Preševska dolina se smatra u potpunosti izolovanom, uz ocjene da pažnju dobija uglavnom u vrijeme izbora.