Opada broj ljekara koji odlaze sa Kosova, Sejdiu: Prvi put se vidi svjetlo na kraju tunela

Rad i napori u posljednjih nekoliko godina u zdravstvenom sektoru uticali su na to da interesovanje ljekara za odlazak sa Kosova bude u opadanju. Tako ocjenjuje predsjednik Oda doktora Kosova, Pljeurat Sejdiu, u intervjuu za Indeksonline, naglašavajući da trend emigracije ljekara pokazuje jasne znakove stabilizacije.

Prema njegovim riječima, sve to pokazuje da su učinjeni stvarni napori kako bi se stvorila bolja perspektiva za zdravstvene profesionalce na Kosovu.

„Pad broja ljekara koji odlaze sa Kosova je primjetan i to pokazuje da je uloženo i investirano kako bi se vidjelo svjetlo na kraju tunela. To je dobar signal da ljekar i zdravstveni radnik na Kosovu vidi perspektivu u budućnosti. To je dovoljno da mladi ljekari ostanu u zemlji, jer je najveća briga njihov odlazak. Na to utiču uslovi rada i kvalitet specijalizacija, jer imamo novu generaciju koja je veoma zahtjevna kada je riječ o kvalitetu“, kaže Sejdiu.

Sejdiu je iznio i statistike koje pokazuju postepeno smanjenje ovog fenomena tokom godina. Tokom 2023. godine sa Kosova je otišlo 167 ljekara, 2024. godine taj broj je pao na 111, dok je 2025. godine otišlo 115 ljekara. Trenutno je, prema njegovim riječima, taj broj oko 95.

„Ova opadajuća kriva pokazuje da se daje signal perspektive za ljekare na Kosovu. Zbog toga mogu pohvaliti institucije koje su ozbiljno shvatile ovu problematiku“, rekao je on.

Dodao je da, pored plata, veoma važan faktor za ljekare predstavljaju uslovi rada i profesionalna sigurnost.

„Ako se kombinuju dobri uslovi rada sa finansijskom stabilnošću, to pokazuje ozbiljnost i ljekar tada vidi svoju perspektivu da ostane na Kosovu“, rekao je Sejdiu.

Nakon velikog rada tokom prethodnih godina, Pljeurat Sejdiu cilja i novi mandat na čelu Komore doktora Kosova, ističući da još uvijek ima energiju i viziju da nastavi svoj rad u korist kosovskog zdravstva.

„Mislim da još uvijek imam energiju i viziju za jačanje kapaciteta Komore i za podizanje njenog nivoa na još vidljiviji nivo. Uprkos naporima učinjenim tokom ovih godina, još uvijek ima posla da Komora zauzme svoje mjesto na nivou koordinirajućih organizacija za jačanje ljudskih kapaciteta i izradu zdravstvenih politika na Kosovu“, izjavio je on.

Prema Sejdiuu, glavni prioritet za naredni mandat biće ulaganje u ljudske kapacitete.

„Naš glavni prioritet je jačanje kapaciteta i ulaganje u ljude, koji su najveća i najvrednija imovina na Kosovu. Smatram da je u posljednjih 20 godina učinjeno malo u tom pravcu, ali smo u posljednjoj godini vidjeli pomake u poboljšanju uslova rada, kvaliteta usluga i pravne infrastrukture za zaštitu ljekara i zdravstvenih radnika“, rekao je.

On je naglasio da se razmatra i unapređenje kvaliteta specijalizacija, kao i revizija osnovnog zakona o zdravstvu i zakona koji regulišu komore zdravstvenih profesionalaca.

Nisu izostala ni ulaganja u specijalizacije i međunarodnu saradnju. Sejdiu je naveo da je Komora Doktora Kosova uložila više od 300 hiljada eura u posljednje dvije godine u profilisanje i obuku ljekara, uključujući programe van zemlje u Turska, Hrvatska i Slovenija.

„Komora ljekara bila je avangarda u ulaganju u ljekare. Više od 300 hiljada eura investirali smo u posljednje dvije godine u profilisanje ljekara, uključujući i programe van zemlje poput Turske, Hrvatske i Slovenije. Imali smo i direktne kontakte sa kraljevskim koledžima Velike Britanije radi akreditacije kurikuluma specijalizacija, što je veoma važno kako bi se naši ljekari specijalizovali prema modernim kurikulumima, a ne onima koje smo imali ranije. I nastavićemo s ulaganjima“, zaključio je Sejdiu.

Sejdiu se obavezao da će raditi na unapređenju modernih zdravstvenih politika.

„Moje obećanje je da ćemo, u koordinaciji sa Ministarstvom zdravlja i drugim relevantnim institucijama, biti beskompromisni u unapređenju modernih politika. Fokusiraću se na punu koordinaciju radi povećanja ljudskih kapaciteta, ali i poboljšanja politika. To je veoma važno, jer imamo dobre zakone, ali nedostaje njihova primjena“, rekao je.

Jedan od njegovih ciljeva ostaje i potpuna digitalizacija administrativnih usluga za ljekare.

Go to TOP