U emisiji „RTK Prime“ razgovaralo se o sudbini konstituiranja novih institucija Kosova, proizašlih iz izbora održanih 28. decembra 2025. godine, na kojima je Pokret Samoopredjeljenje (Vetëvendosje) osvojio 51,10 posto glasova i izašao kao prva politička snaga sa 57 zastupnika.

Iako je Centralna izborna komisija (CIK) u početku certificirala rezultate izbora od 28. decembra, ta odluka je poništena nakon što je Izborni žalbeni i predstavnički panel (PZAP) usvojio žalbu Srpske liste, koja se odnosila na odluku CIK-a da listu kandidata tog političkog subjekta ne uključi u konačnu objavu rezultata parlamentarnih izbora.

PZAP je ocijenio da je odluka CIK-a od 31. januara bila „neopravdana“ i u suprotnosti sa zakonskim odredbama.

Ovom odlukom ponovo je otvorena rasprava o tumačenju Ustavnog suda, prema kojem se Skupština Kosova može konstituirati tek nakon izbora svih potpredsjednika Skupštine, pri čemu pravo predlaganja kandidata ima isključivo politički subjekt s najvećim brojem zastupnika iz redova manjina. Na taj način, očekuje se da Srpska lista postane dio Skupštine Kosova.

O ovoj temi raspravljalo se i u emisiji „RTK Prime“.

Prema riječima analitičara Artana Aliua, Kosovo bi nakon odluke PZAP-a moglo ući u novu političku krizu, jer se tom odlukom konstatuje da je CIK napravio zakonski prekršaj necertificiranjem Srpske liste.

„Odluka CIK-a, kao što je naveo i PZAP, predstavlja zakonski prekršaj. Više puta sam ponovio da, s obzirom na ono što Srpska lista predstavlja, treba pokušati izolirati svaku mogućnost njenog utjecaja, ali moramo biti oprezni da ne kršimo zakon blokiranjem nekoga ko se smatra produženom rukom Beograda“, rekao je Aliu u emisiji PRIME na RTK-u.

Odluka CIK-a izazvala je i međunarodne reakcije. Kritizirale su je Sjedinjene Američke Države i Evropska unija, dok Aliu te reakcije ocjenjuje kao nepotrebne.

Prema njegovim riječima, na taj način se šalju poruke kakve su se mogle čuti i ranije od pojedinih zastupnika Samoopredjeljenja, da se ne glasa za kandidata Srpske liste. Ipak, Aliu naglašava da se odluke Ustavnog suda moraju poštovati.

„Mogu reći da se ne slažem s ovom odlukom, jer se zastupniku Skupštine Kosova nameće obaveza da glasa za jednu grupu, a ne za drugu. Na neki način se potire autonomija odlučivanja i cijeli proces više liči na imenovanje nego na izbor“, rekao je on.

Neizglasavanje kandidata Srpske liste za potpredsjednika Skupštine, prema ocjeni analitičara, može dovesti do blokade konstituiranja Skupštine i neformiranja Vlade.

„Šta ako oni tri puta predlože kandidata, a on ne bude izabran?“, pitanje je koje je u emisiji PRIME postavio politolog Milazim Koci.

„Ovo je ustavni problem koji nas prati već godinu dana. Da nije stvoren vakuum u Skupštini, ne bi bilo prostora za manipulacije, taktiziranje i odugovlačenje procesa konstituiranja. Ovaj problem se ponavlja još od 2015. godine“, rekao je Koci.

Prema njegovim riječima, odgovornost da se glasa i spriječi institucionalna blokada leži na najvećoj političkoj partiji u zemlji – Pokretu Samoopredjeljenje.

„U situaciji u kojoj se nalazimo postoje dvije opcije: ili da kandidat Srpske liste bude izglasan blokovski od strane stranaka i nesrpskih manjina, čime bi se Samoopredjeljenje izvuklo iz ove situacije, ili, iako manje vjerovatno, da bude izabran gospodin Rašić“, rekao je Koci.

On dodaje da se ustavni problem odnosi i na Poslovnik Skupštine, koji, prema njegovoj ocjeni, nije usklađen s Ustavom.

„Ako se ovaj put ne izglasa, potpuna odgovornost prelazi na Samoopredjeljenje. Neuspjeh u konstituiranju Skupštine predstavlja ozbiljnu odgovornost – ostat ćemo bez budžeta, bez punog institucionalnog funkcioniranja i uz rizik političkog kolapsa“, upozorio je Koci.

Drugačije viđenje situacije ima analitičar Sadri Zeqiri. Prema njegovim riječima, s brojevima kojima raspolaže, Samoopredjeljenje može izabrati predsjednika i potpredsjednike Skupštine bez oslanjanja na glasove drugih partija.

On smatra da Samoopredjeljenje može predložiti Nenada Rašića za potpredsjednika iz reda srpske zajednice, što bi, prema njegovoj ocjeni, moglo predstavljati kršenje Ustava.

„Prije 4. marta, Ustavni sud može utvrditi da su i premijer i predsjednik Skupštine izabrani na neustavan način, te da odluke mogu pasti prije procesa izbora predsjednika države, što bi zemlju moglo odvesti u nove izbore“, rekao je Zeqiri.

Dodao je da bi, do odluke Ustavnog suda, premijeru moglo biti omogućeno usvajanje budžeta.

„Glavna Kurtićeva borba je prolazak budžeta, jer bez njega slijedi finansijski kolaps“, rekao je Zeqiri.

Prema njegovim riječima, zemlja možda uopće neće doći do procesa izbora predsjednika, jer su mogući prijevremeni izbori.

S druge strane, analitičarka Fatime Hajdari smatra da se zastupnicima ne dozvoljava slobodno glasanje.

„U trenutku kada se zastupnik prisiljava da donese određenu odluku, više ne govorimo o slobodnom glasanju, već o političkom nametanju“, kazala je Hajdari.

Ona je dodala da izostaju međunarodne reakcije na ustavna kršenja u općinama s većinskim srpskim stanovništvom, gdje se, prema njenim riječima, Albanci isključuju iz institucionalnih pozicija, dok reakcije postoje samo kada je isključena srpska manjina.