Predsjednik Privredne komore Kosova (PKK) Ljuljzim Rafuna rekao je da je netrošenje planiranog budžeta za kapitalne investicije od strane Vlade Kosova negativno uticalo na ekonomski razvoj zemlje za kosovski onlajn medij EO. I dodao da se godinama planirane kapitalne investicije ne realizuju u potpunosti, što utiče na “nažalost i njihovu nerealizaciju”.

Prema podacima Instituta Riinvest, od 2019. do 2023. godine nije potrošeno oko 1,3 milijarde evra planiranih za kapitalna ulaganja, dodao je Rafuna, da su situaciju pogoršale i mjere Evropske unije, koja je obustavila planirano preko 300 miliona evra projekta za kapitalne investicije, koji utiču na dobrobit građana Kosova.

“Što se tiče netrošenja, to ima jako veliki uticaj jer je poznato da ekonomski rast dolazi od javnih investicija i privatnih investicija. U ovom slučaju, javne investicije su upravo one koje potiču iz sredstava predviđenih za kapitalna ulaganja, ili kako se nazivaju kapitalni izdaci. Godinama smo vidjeli da se ono što je planirano ne troši, a kamoli da ima više od planiranog, a bez sumnje se negativno odrazilo i njihovo nesprovođenje. Ovdje bih dodao i mjere štednje koje smo imali, ili kaznene mjere Evropske unije koje nas ostavljaju u zastoju preko 300 miliona projekata koji su također bili planirani za kapitalna ulaganja. I sve je to imalo svoj uticaj na rast bruto domaćeg proizvoda i na dobrobit građana Kosova“, rekao je.

Rafuna je pozvao na veću efikasnost državnih institucija, ističući važnost što ranijeg pokretanja procedura za potpisivanje ugovora i realizaciju projekata predviđenih Zakonom o budžetu. Istakao je i potrebu povećanja javnog duga, smatrajući to neophodnim rješenjem za poboljšanje investicijske situacije.

“Naš zahtjev je uvijek bio da institucije budu efikasne u smislu da odmah nakon usvajanja Zakona o budžetu otvore procedure predviđene zakonom kako bi sustigle i potpisale ugovore i krenule u realizaciju projekata koji su predviđeni budžetom. zakon. Takođe, naš zahtev je bio da se sagleda mogućnost i povećanje javnog duga, iz razloga što je Kosovu potrebno mnogo, pati zbog investicija i nema komfor da ima tako nizak javni dug. Naš zahtjev je bio da vidimo mogućnost da se, pored onih predviđenih za kapitalne izdatke u budžetu, taj iznos poveća i preuzimanjem javnog duga”, zaključio je.