Nastup srbijanske pjevačice Snežana Đurišić na tradicionalnoj novogodišnjoj proslavi srpske zajednice u Zagrebu izazvao je oštre reakcije u Hrvatskoj, nakon što je tokom večeri izvedena nacionalistička pjesma o Kosovu, koja je sada rezultirala krivičnim prijavama.

Događaj, poznat kao „Srpsko veče“, organizovao je Srpsko narodno vijeće, a dijelovi pjesme brzo su se proširili regionalnim i srbijanskim tabloidima. Stihovi poput:
„Gdje god da idem, opet se tebi vraćam. Ko mi može ukrasti Kosovo iz duše“,
iz pjesme posvećene Vidovdanu, našli su se u centru kontroverze.
Nakon medijske buke, uslijedila je i pravna reakcija. Savjetnik u Županiji Vukovarsko-srijemskoj, Nikola Kajkić, podnio je tužbu protiv organizatora, navodeći da su tokom večeri izvođene pjesme koje sadrže elemente krivičnog djela.
„Tokom te večeri izvođači i muzičari iz Srbije izvodili su pjesme koje imaju obilježja prekršaja i krivičnog djela podsticanja mržnje i razdora na nacionalnoj i vjerskoj osnovi“, izjavio je Kajkić.
S druge strane, pjevačica Đurišić odbacila je optužbe, tvrdeći da je publika njen nastup dočekala pozitivno, te da bi upravo ona trebala podnijeti tužbu protiv Kajkića zbog, kako je navela, „teških riječi“.
„Pjevala sam svoju pjesmu koja nikoga ne vrijeđa. Ko god u tome vidi provokaciju, neka se zapita i očisti svoju dušu od mržnje prema ljudima“, izjavila je Đurišić za RTL Danas.
„Srpsko veče“, koje se tradicionalno održava u Zagrebu, jedno je od najvećih okupljanja srpske zajednice u Hrvatskoj i djelimično se finansira iz državnog budžeta, što je dodatno pojačalo političku dimenziju cijelog slučaja.
O ovoj temi oglasio se i ambasador Kosova u Hrvatskoj, Martin Berishaj, poručivši da ovaj incident ne može narušiti odnose između dvije države.
„Kosovo i Hrvatska imaju odlične odnose koje ovakvi događaji ne mogu ugroziti. Smatram nebitnim komentarisati pjesmu koja je pjevana u zatvorenom prostoru pred publikom za koju je poznato kakve stavove ima o Kosovu“, izjavio je Berishaj.
Slučaj je još jednom otvorio pitanje granice između kulturnog izraza i političke provokacije, ali i pokazao da nacionalističke poruke u Hrvatskoj mogu imati konkretne pravne posljedice, posebno kada se dovode u vezu s govorom mržnje.