Vršilac dužnosti premijera Kosova, Albin Kurti, govoreći o članstvu Kosova u Odboru za mir, nije dao direktan odgovor na pitanje zašto više od sedam dana nakon potpisivanja Povelje nije iznio nijedan javni stav, iako je dokument u ime Kosova potpisala predsjednica Vjosa Osmani. Kurti je kazao da „kad god postoji potreba za mirom u svijetu, mi želimo dati svoj doprinos“.

Kurti je naglasio da je Kosovo podržalo Gazu na različite načine, uključujući učešće u Međunarodnoj stabilizacionoj snazi, kao i izdvajanje pola miliona eura pomoći. Prema njegovim riječima, Kosovo je sada zainteresovano i za učešće u tijelima političkog odlučivanja.

„Mi smo započeli sa učešćem u Međunarodnoj stabilizacionoj snazi za Gazu i znam da je Kosovo na konferenciji u Dohi, u Kataru, predstavljeno od strane general-potpukovnika KBS-a Baškima Jašarija. Kosovo je izrazilo spremnost da učestvuje u ovoj snazi, pri čemu su KBS poznate po kapacitetima za potragu i spašavanje, kao i razminiranje, i ne samo to“, rekao je Kurti 30. januara 2026. godine.

Polazeći od toga, Kurti je rekao da je, budući da Kosovo učestvuje u toj snazi, bilo prirodno da iskaže interes i za učešće u političkim organima odlučivanja te međunarodne misije.

„Proces će se dalje nastaviti. Ja sam premijer u tehničkom mandatu i još nisam započeo treći mandat. Ali gdje god postoji potreba za mirom u svijetu, mi želimo doprinijeti, jer smo i sami bili korisnici mira zahvaljujući međunarodnim snagama u našoj zemlji. Sada želimo da, sa našim snagama i kapacitetima, doprinesemo miru i u drugim zemljama“, kazao je Kurti.

On je ponovio da je Kosovo izdvojilo pola miliona eura za Gazu i da će se taj proces nastaviti i ubuduće.

Povelja Odbora za mir potpisana je 22. januara 2026. godine. Predsjednica Kosova Vjosa Osmani je nakon potpisivanja izjavila da će se ova „historijska međunarodna obaveza“ uputiti Skupštini Kosova na ratifikaciju, u skladu s Ustavom Kosova, radi konačnog odobrenja od strane narodnih predstavnika.

„Članstvo u međunarodnim mirovnim organizacijama koje predvodi naš strateški saveznik jača naš suverenitet i međunarodni položaj te je u najvišem interesu Republike Kosovo“, izjavila je Osmani.

Iako je 20 država potpisalo Povelju Odbora za mir, zapadne zemlje se nisu pridružile. Britanska ministrica vanjskih poslova Yvette Cooper izjavila je za BBC da Velika Britanija neće biti među potpisnicama jer je riječ o „pravnom sporazumu koji otvara mnogo šira pitanja“. Njemački kancelar Friedrich Merz i italijanska premijerka Giorgia Meloni naveli su da bi bili spremni pridružiti se Odboru, ali da ih u tome sprečavaju ustavne prepreke. Kanada je izrazila snažne rezerve, što je dovelo do povlačenja poziva od strane Donalda Trumpa, dok su Francuska i Norveška odbile učešće.

Trump je u obraćanju Odboru za mir izjavio da mu nije cilj da se takmiči s Ujedinjenim nacijama niti da ih potkopava. Ipak, prošle godine je otvoreno kritikovao ovaj mehanizam, ocijenivši ga neefikasnim, što je ponovio i sredinom januara 2026. godine, navodeći da je „veliki obožavalac potencijala UN-a, ali da taj potencijal nikada nije u potpunosti ostvaren“.

Lideri Argentine, Armenije, Azerbejdžana, Bahreina, Bugarske, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Mađarske, Indonezije, Jordana, Katara, Kazahstana, Kosova, Maroka, Mongolije, Pakistana, Paragvaja, Saudijske Arabije, Turske i Uzbekistana potpisali su Povelju na dan osnivanja Odbora, 22. januara u Davosu, u Švicarskoj.

Prema nacrtu statuta, u koji je uvid imala međunarodna medijska kuća CNN, Donald Trump će obavljati funkciju predsjedavajućeg Odbora, vjerovatno i nakon isteka njegovog drugog predsjedničkog mandata. Vijeće sigurnosti UN-a u novembru 2025. godine dalo je mandat Odboru za mir, ali samo do 2027. godine i isključivo s fokusom na Gazu.

Rezolucija pozdravlja uspostavljanje Odbora za mir kao privremene administracije „koja će definirati okvir i koordinirati sredstva za obnovu Gaze“, u skladu s Trumpovim mirovnim planom, dok se Palestinska uprava ne reformiše na zadovoljavajući način.