Aljbin Kurti je ubjedljivo pobijedio unutar Kosova, ali još jedan težak test mogao bi ga čekati i izvan njega. Mandat koji mu je narod dao na izborima, s više od 51 posto glasova, dolazi nakon perioda napetih odnosa sa zapadnim saveznicima, do te mjere da su i sama strateška partnerstva počela da se poljuljavaju.

Napetosti su podstaknute nizom poteza prethodne Kurtijeve vlade – od postavljanja gradonačelnika albanske nacionalnosti u općinama sa srpskom većinom na sjeveru, do zatvaranja većine ileglanih srpskih institucija – koje je međunarodna zajednica ocijenila kao jednostrane, nekoordinirane i problematične za srpsku zajednicu.

Na vrhuncu krize, 2023. godine, tadašnji američki državni sekretar Antony Blinken oštro je osudio takve poteze, rekavši da su bili „suprotni savjetima SAD-a i evropskih partnera Kosova“. Također je upozorio na posljedice po bilateralne odnose između Kosova i Sjedinjenih Američkih Država.

Posljedice nisu izostale: samo nekoliko dana kasnije, Kosovo je isključeno iz vojne vježbe „Defender Europe 2023“, čiji je domaćin trebalo da bude.

Za Kurtija, gledano iz današnje perspektive, „vrijedilo je platiti cijenu“, jer su paralelne strukture Srbije eliminirane, a država je uspostavila red i zakon.

„Mi smo prijatelji uprkos kritikama. Ne možemo biti pravi prijatelji ako ne uspijemo normalizirati kritiku jedni prema drugima“, rekao je Kurti za televiziju Kanal 10 u Prištini prošlog decembra.

Međutim, za razliku od njegovih izjava o „normalizaciji kritika među prijateljima“, SAD su prošle godine nesuglasice propratile i suspenzijom Strateškog dijaloga s Kosovom – mehanizma uspostavljenog radi produbljivanja bilateralnih odnosa.

Stav Washingtona dodatno je ojačan u decembru na sastanku Komiteta za vanjsku politiku Predstavničkog doma, na kojem je Kurti opisan kao prepreka napretku procesa.

Na Kosovu, međutim, percepcija je drugačija. Sa više od 51 posto glasova na izborima 28. decembra, Pokret Samoopredjeljenje nastoji vratiti Kurtija na čelo Vlade i što prije formirati nove institucije – korak koji će, čini se, testirati i strpljenje i pristup međunarodnih partnera.

Na pitanje Radija Slobodna Evropa o tome kako Sjedinjene Američke Države planiraju sarađivati s budućom vladom, Ambasada SAD-a u Prištini izrazila je spremnost za jačanje odnosa, ali je istovremeno naglasila da će to zahtijevati ispunjenje određenih uslova.

„Nadamo se jačanju partnerstva s budućom Vladom Kosova, uključujući i obnovu Strateškog dijaloga. Međutim, to će zahtijevati poteze Vlade Kosova koji unapređuju našu zajedničku agendu za regionalni mir, stabilnost i uzajamni ekonomski prosperitet“, rekao je portparol Ambasade SAD-a.

Krajem prošle godine, SAD su usvojile Zakon o ovlaštenju za nacionalnu odbranu, u kojem se, između ostalog, naglašava potreba da Kosovo i Srbija normaliziraju odnose. Od 2011. godine dvije zemlje vode pregovore i postigle su više sporazuma, ali većina njih nije provedena. Od septembra 2023. nije bilo sastanaka na visokom nivou, jer Srbija nije izručila osumnjičenog za napad u Banjskoj, Milana Radoičića – što Kurti kontinuirano zahtijeva i od Beograda i od međunarodnih partnera.

Ove sedmice Kosovo je posjetio specijalni izaslanik EU za dijalog Kosovo–Srbija, Peter Sorensen, koji je pozdravio izborni proces. Posjeta se desila u trenutku kada se očekuje da Kosovo izađe iz kaznenih mjera EU-a, koje su bile na snazi više od dvije godine zbog poteza ocijenjenih kao jednostrani. Iz Prištine, Sorensen je podsjetio da nastavak dijaloga na visokom nivou sa Srbijom ostaje ključan.

„Nastavljamo rad na pitanjima dijaloga, uz nadu da će 2026. donijeti ono što 2025. nije. Upravo zato sam godinu započeo posjetom ovdje, a zatim i Beogradu ove sedmice“, rekao je Sorensen medijima.

Nakon sastanka sa Sorensenom, Kurti je izjavio da je Kosovo spremno za konstruktivan dijalog i normalizaciju odnosa sa Srbijom, ali je ponovio svoje uslove: izručenje Milana Radoičića i povlačenje pisma iz 2023. godine, kojim je Srbija izrazila rezerve prema Sporazumu o normalizaciji i njegovom provedbenom aneksu.

Odgovarajući Radiju Slobodna Evropa o načinu angažmana s novom Vladom Kosova, Ured EU na Kosovu i Ambasada Njemačke također su naglasili važnost nastavka dijaloga sa Srbijom i izrazili podršku tom procesu. Ostale zemlje Quint-a – Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Italija – nisu odgovorile na upit.

Snažan mandat, prema ocjeni nekih analitičara, dodatno jača Kurtijevu poziciju i prema EU i prema SAD-u. Florian Bieber, direktor Centra za studije jugoistočne Evrope, kaže da mu to daje politički prostor da nastavi sadašnji kurs – čak i kada on podrazumijeva nepopularne odluke i oštrije stavove u dijalogu sa Srbijom.

„Poruka međunarodnim akterima je vrlo jasna: oni moraju sarađivati s Kurtijem. Htjeli to ili ne, on je dominantan politički akter na Kosovu. Njegova stranka je i ranije bila daleko najpopularnija. Trenutno ne postoji snažna politička alternativa“, rekao je Bieber za emisiju Expose Radija Slobodna Evropa.

Lisa Homel, direktorica Centra za Evropu pri Atlantskom vijeću, slično sumira situaciju: „Kurti ima izuzetno snažnu i jasnu podršku“ i to će ga „ohrabriti u odnosima s Briselom i Washingtonom“. Prema njenim riječima, bit će spreman za dijalog, ali manje sklon kompromisima, posebno u odnosima sa Srbijom.

„Kurti je od građana Kosova dobio poruku da je njegov stav prema Srbiji popularan. To mu daje čvrstu i nepokolebljivu poziciju. Ne očekujem veliki trenutni napredak, ali nakon 2025. godine mogli bismo vidjeti više pomaka, izjava i medijskih događaja, jer je do sada sve bilo blokirano političkim zastojem na Kosovu“, rekla je Homel za Expose.

Gotovo cijelu prošlu godinu Kosovo je imalo tehničku vladu, nakon što Kurtijeva stranka nije uspjela formirati novu vladu poslije izbora 9. februara, što je dovelo do prijevremenih izbora. U tom kontekstu, Bieber kaže da snažan Kurtijev mandat nije samo potvrda rada njegove vlade, već i javna kazna opoziciji zbog neuspjeha da podrži formiranje nove vlade.

Bieber smatra da bi logična reakcija EU bila prilagođavanje i angažman s Kosovom, a ne njegova izolacija. Prema njegovim riječima, EU treba preispitati dijalog Kosova i Srbije, angažujući Kurtija kao partnera.

„Sada sigurno postoji partner koji bi mogao praviti kompromise, ukoliko postoji volja za to, kako bi se dijalog pomjerio u fazu u kojoj barem kosovska strana više ne bi bila viđena kao kočnica. To bi jasno prebacilo odgovornost na srpsku stranu i usmjerilo dijalog ka konstruktivnijem procesu“, kaže Bieber.

Tokom prošlog mandata, Kurti je često optuživao evropske zvaničnike za „pozicioniranje protiv Kosova“ i koordinaciju sa srpskom stranom na štetu Kosova.

Bieber tvrdi da je autoritet Srbije na Kosovu „oslabljen“ prethodnom Kurtijevom vladom, a dodatno i napadom u Banjskoj, u koji se sumnja da su bili uključeni ljudi iz Srpske liste. To, prema njegovim riječima, ostavlja Srbiju u „slabijoj pregovaračkoj poziciji nego ranije“.

Homel, iz Atlantskog vijeća, ne očekuje jačanje međunarodnog pritiska na Srbiju, ističući da, suočen s brojnim globalnim krizama, Zapadni Balkan teško da će biti visoki prioritet – posebno za Washington. Prema njenim riječima, obnova Strateškog dijaloga SAD–Kosovo, ukoliko se dogodi, bit će najjasniji signal o tome kako Washington namjerava da se angažuje u Prištini. Od EU-a također ima ograničena očekivanja, ne samo kada je riječ o dijalogu.

„Upravo je započelo predsjedavanje Vijećem Evropske unije pod vodstvom Kipra, jedne od pet zemalja koje ne priznaju Kosovo. Stoga je teško očekivati napredak u procesu proširenja tokom kiparskog predsjedavanja. Možda bismo, kada Irska preuzme predsjedavanje za nekoliko mjeseci, mogli vidjeti vidljivije pomake“, kaže Homel.

Iz svega ovoga, Homel vidi status quo – daleko od idealnog, ali najizgledniji scenario, pri čemu odgovornost ne leži samo na međunarodnoj zajednici.

„Jedan od najizazovnijih aspekata normalizacije odnosa jeste to što ona mora doći iz samog regiona. Međunarodna zajednica može izraziti svoje prioritete i ambicije, ali na kraju inicijativa i rješenja moraju doći od samog Kosova i Srbije“, kaže Homel.

A do toga još nismo stigli… Srbija je zahvaćena unutrašnjim antivladinim protestima, dok je Kurti poručio predstavnicima država EU na Kosovu da će naredni mandat biti „mandat velikih infrastrukturnih projekata, usmjerenih ka održivom ekonomskom razvoju“.

U vrijeme kada je nepredvidivost postala norma, nijedan tačan datum za formiranje nove Vlade Kosova ne djeluje sigurno. Žalbe i ponovno prebrojavanje glasova usporili su proces certifikacije rezultata izbora od 28. decembra, dok zakon predviđa da izbor novog predsjednika Kosova mora biti obavljen do 4. marta. Ako taj korak ne uspije, cijeli proces bi mogao početi iznova – s novim izborima. /RSE