Organizacija “Freedom House” saopštila je u četvrtak da je Kosovo napredovalo za četiri tačke u izvještaju o slobodama u svijetu.

Amy Slipowitz, organizacija Freedom House rekla je za Glas Amerike da je ovo jedno od najvećih poboljšanja u svijetu u 2022.

“Među razlozima za poboljšanje bila su politička prava. Zatim, što se građanskih prava tiče, akademske slobode su dobile na Kosovu. Manje je političkog uticaja na imenovanje čelnika univerziteta”, rekla je ona.

Slipovic je takođe rekao da Albanija nije zabeležila nikakve promjene u odnosu na prošlost.

“Pozitivno je to što su sloboda vjeroispovijesti i sloboda okupljanja općenito poštovane oblasti. Postoje oblasti koje se mogu poboljšati. “Političke stranke su veoma polarizovane, a korupcija i organizovani kriminal i dalje ostaju ozbiljan problem”, rekla je ona.

U izvještaju se navodi da su 84 zemlje svijeta uvrštene u kategoriju slobodnih zemalja, dok 57 nisu slobodne zemlje.

Organizacija je među djelimično slobodne zemlje navela zemlje zapadnog Balkana, Albaniju, Kosovo, Srbiju, Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru i Bosnu. Ova kategorija uključuje 54 od 195 zemalja o kojima se govori u izvještaju.

Freedom House je u četvrtak saopćio da je sloboda u svijetu opala 17. godinu zaredom. Agresija Moskve dovela je do razornog kršenja ljudskih prava u Ukrajini. Državni udari i drugi pokušaji toga potkopali su reprezentativne vlade i destabilizirali Burkinu Faso, Tunis, Peru i Brazil.

Raniji državni udari i tekuća represija ograničili su osnovne slobode u Gvineji i nastavili ih ograničavati u Turskoj, Mjanmaru i Tajlandu.

Dvije zemlje, navodi se u izvještaju, zabilježile su pad svog ukupnog statusa slobode: Peru je prešao sa slobodne na djelomično slobodnu, a Burkina Faso sa djelimično slobodne na neslobodnu.

Jaz između broja zemalja koje su zabilježile ukupna poboljšanja političkih prava i građanskih sloboda i onih koje su zabilježile ukupni pad 2022. godine bio je najuži u 17 godina globalnog pogoršanja stepena slobode, navodi se u 50. godišnjem izvještaju Freedom House o slobodama u svijetu.

Dramatični pad političkih prava i građanskih sloboda tokom 2022. godine uzrokovan je direktnim napadima na demokratske institucije, bilo od strane stranih vojnih snaga ili lokalnih zvaničnika.

U februaru, Ukrajinci su se nasilno gurnuli u srce globalne borbe za odbranu demokratije od autoritarizma. Ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je predsjedavao ilegalnom okupacijom ukrajinske teritorije na Krimu i istočnom Donbasu od 2014. godine, pokrenuo je potpunu agresiju.

Kakva god lažna opravdanja za ovu agresiju objavili mediji pod kontrolom Kremlja, kaže se u izvještaju, njegov jasan cilj je smijeniti izabrano rukovodstvo u Kijevu i lišiti Ukrajincima njihovo osnovno pravo na slobodnu samoupravu.

Rat je, kako kaže ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, katastrofa sa visokom cijenom. U svojoj želji da uništi demokratiju u Ukrajini i uskrati Ukrajincima njihova politička prava i građanske slobode, ruski predsjednik Putin izazvao je smrt i ranjavanje hiljada ukrajinskih civila i vojnika s obje strane, uništenje osnovne infrastrukture, raseljavanje miliona ljudi iz svojih domova, proliferacija torture i seksualnog nasilja i intenziviranje već oštre represije unutar Rusije, navodi se u izvještaju.

Izvještaj o svjetskim slobodama se objavljuje od 1973. godine, dajući Freedom Houseu priliku da prati globalne trendove već pola stoljeća.