Autor: Vlera Mehmeti, Koha.net

Prevod i adaptacija: Berzat Berzati

Dok su prošli ministri ponekad smatrali da ih mali budžet za zdravstvo lišava uspješnog upravljanja u ovom sektoru, 2023. godine ovaj razlog se ne može često spominjati.

U budžetu je još 100 miliona eura i 2023. počinje sa novim/starim ministrom. Arben Vitia se vratio tamo gde u prva dva slučaja nije uspeo da reši beskrajne probleme – na čelu Ministarstva zdravlja.

Sedmicu prije kraja 2022. godine, Ministarstvo zdravlja postalo je načelnik koji će ga voditi u drugoj polovini mandata. Premijer Aljbin Kurti je 79. dana, otkako se ovim sektorom punim problema, upravljao vd ministra nakon ostavke ministra Rifata Ljatifija, bivšeg ministra Arbena Vitiju vratio na staru funkciju.

Ovo je Vitijino treće imenovanje na čelo Zdravstva. Bio je ministar u Vladi Kurti 1 i na početku Vlade 2, ali je pre 14 meseci podneo ostavku da bi učestvovao na lokalnim izborima 2021. godine za gradonačelnika Prištine, ali je izgubio konfrontaciju sa Përparimom Ramom.

“Dezertiranje” doktora koji nije uspio da upravlja sektorom punim nevolja

Prošlo je već tri mjeseca od osnivanja Izvršnog komiteta za zdravstvo od strane premijera Aljbina Kurtija, u vrijeme kada su problemi u ovom sektoru bili sve veći. Kurti je ocenio tešku situaciju koju ministar Latifi može sam rešiti. Naime, imenovanje Latifa 16. novembra 2021. godine za poznatog ljekara u SAD naišlo je na dobar prijem i bez reakcija čak i opozicije, ali je gomila problema bila nerješiva ​​i za njega, da se “preda” nakon 14 mjeseci na dužnosti.

Kurti je prilikom formiranja Odbora rekao da će se od sada baviti i sektorom zdravstva, ali rezultati izostaju od njegovog osnivanja. Isto tako, sada je nejasna budućnost i funkcija ovog odbora nakon imenovanja Vitije, ministra za kojeg se vjeruje da najmanje zna o problemima u zdravstvu.

Još nešto što čeka ministra Viću je nedostatak prave saradnje između čelnika najviših zdravstvenih institucija, što se sve vreme otvoreno ispoljava.

Komunikacija i saradnja između vršioca dužnosti načelnika SCSU, Odbora SCSU, sekretara Ministarstva zdravlja ostavlja mnogo da se poželi.

Čak je i sam Kurti prihvatio ovaj izvještaj, rekavši da to nije normalna komunikacija.

Tokom 2022. godine, nekoliko puta je izvještavano o velikim razlikama u prioritetima ministra Latifija za upravljanje zdravstvom sa onima Vlade i o nedostatku konzistentnog plana za zdravstvo.

Vršilac dužnosti ključnih institucija

Osim Ministarstva zdravlja, koje je skoro tri meseca bilo bez rukovodioca sa punim ovlašćenjima, Univerzitetska klinička služba Kosova, Kosovska agencija za medicinske proizvode i Fond zdravstvenog osiguranja neke su od ključnih institucija u zdravstvu koje su već neko vrijeme vodi. Iz tog razloga, jedan od sljedećih prioriteta ovog sektora biće imenovanje čelnika sa punim ovlaštenjima.

Upravni odbor Univerzitetske bolnice i Kliničke službe Kosova UBKSK-a od 2. avgusta 2022. godine, kada je Valbon Krasniqi dao ostavku na funkciju direktora, vrši dužnost, zadatak koji privremeno obavlja specijalista ginekologije, Pranvera Zejnulahu-Rači. Nikada nije bila na rukovodećim pozicijama u ovoj instituciji. Između ostalog, dužnost i odgovornost novog direktora UBKSK-a biće vođenje izuzetno dugih lista čekanja, godišnje i redovno planiranje lijekova, ulaganje u opremu i suočavanje sa nedostatkom medicinskog i medicinskog osoblja.

Trend odliva mozgova prijeti zatvaranjem odjeljenja

Kada je 16. novembra 2021. godine Rifat Ljatifi imenovan za ministra zdravlja, u svom prvom obraćanju obećao je da će “izliječiti” zdravstveni sistem i stvoriti uslove da ljekari ne odlaze iz zemlje. No, pokazalo se da je to samo obećanje, bijeg su nastavljeni, a brojke su sve strašnije.

Očekuje se da će se i ministar Vitia suočiti sa ovim problemom.

Prema podacima Lekarske komore, tokom 2022. godine Kosovo je napustilo 205 lekara. Upozorenja su da će trend biti isti i 2023. godine. Niske plate i loši uslovi rada neki su od zahtjeva koje zdravstveni radnici navode kao razloge za odlazak. Ipak, postoji neka nada. Primena Zakona o platama 2023. godine, prema oceni Ljekarske komore, mogla bi malo ublažiti ovu pojavu.

Regionalne bolnice se također suočavaju sa nedostatkom zdravstvenog osoblja. Pojedina odjeljenja su u opasnosti da ne pruže 24-časovne usluge, zbog penzionisanja ljekara raznih struka, smrti i bjekstva u inostranstvo ili čak prelaska u privatne ustanove.

Nedovršeni zakoni i rizik da i 2023. prođe bez zdravstvenog osiguranja

Za nedostatak osoblja, bivši medicinski direktor bolnice u Peći Muhamet Halitaj okrivio je institucije za nepravilnu koordinaciju podjele specijalizacija.

„Razdvajanje specijalizacija, vremenski period, bilo je veoma rijetko, specijalizacije se ne razdvajaju. Jednom u 4 godine. Samo tokom prošle i ove godine (2022.) mi kao bolnica imali smo preko 20 ljekara koji su otišli u penziju, a nisu zamijenjeni. Ako Ministarstvo i SHSKUK ne preduzmu mjere za dodjelu specijalizacija za svaku godinu, da motivišu mlade ljekare, onda ćemo u roku od 5 godina imati ozbiljne nestašice”, rekao je Halitaj za TIME.

U 2022. broj medicinskih sestara koje su napustile Kosovo takođe se udvostručio. Komora medicinskih sestara saopštila je da je samo u prvih 7 mjeseci ove godine preko 400 medicinskih sestara otišlo u evropske zemlje.

Osim odlaska sa Kosova, zdravstvo se suočava i sa povećanjem broja zdravstvenih radnika koji napuštaju posao u javnim ustanovama da bi prešli u privatne bolnice, za mnogo bolje plate. U odnosu na prvih šest mjeseci 2021. godine, ovaj broj se također udvostručio.

Od jula 2022. godine najavljeno je otvaranje novog konkursa za specijaliste nakon onog iz 2020. godine, na koji je primljeno preko 1.500. Sada će teret otvaranja konkursa pasti na novog ministra, uvek sa prioritetom u oblastima u kojima postoji manjak kadrova, kao što su: anesteziolozi, infektologi, pulmolozi i drugi.

100 miliona evra više budžeta za zdravstvo

Iz budžeta od 3 milijarde i 212 miliona eura za 2023. godinu, za zdravstvo je izdvojeno 296 miliona eura, skoro 100 miliona više nego 2022. godine.

Tokom 2022. godine, iako sa problemima, budžet za lijekove je uvijek bio obezbjeđen, ali ih je u velikom broju slučajeva nedostajalo. Ovo je ocijenjeno kao posljedica nepravilnog planiranja, kao i procedura nabavki.

Reforma kancelarija za nabavke u Službi kliničkih i univerzitetskih bolnica, kao i u Ministarstvu zdravlja, pominje se kao hitan slučaj, jer čak i sa povećanim budžetom postoji rizik od neredovnog snabdevanja, ali i dodatnih mogućnosti za zloupotrebu.

Od ovog pogrešnog planiranja posebno su patili pacijenti sa teškim bolestima. KOHA je tokom godine kontinuirano izvještavala o nedostatku citostatika, terapije koja košta više hiljada eura i neophodna je za liječenje oboljelih od raka.

Za pokrivanje Liste esencijalnih lijekova predviđeno je 60 miliona eura.

Trenutna lista esencijalnih lijekova odobrena je u septembru 2019. godine. Tada je bila predstavljena kao jedna od najboljih lista lijekova, ali se ispostavilo da je nepotpuna i neprovediva. U oktobru 2022. godine nadležna komisija je započela rad na ažuriranju liste.

U međuvremenu, Kosovska agencija za medicinske proizvode je jedna od najvažnijih institucija javnog zdravlja. Ova institucija je nadležna da garantuje kvalitet svih medicinskih proizvoda koji ulaze na Kosovo. Međutim, ova ustanova već četiri godine radi bez načelnika i stalno ima pritužbi na nedostatak kadra i finansijske poteškoće u ovoj ustanovi.

U okviru budžeta je predviđen niz investicija i povećanje kapaciteta.

Tokom tokom 2022. godine je izveštavano UBSKS za skoro 1,5 miliona eura kupio akcelerator – opremu za sofisticirano zračenje tumora za Kliniku za onkologiju, kojoj još nije obezbjeđen odgovarajući prostor. Bunker je potreban za zaštitu osoblja od radijacije.

Dok se ovaj uređaj ne obezbijedi, Vlada nema u planu nabavku PET SCAN uređaja, koji služi i za detaljne kontrole pacijenata oboljelih od raka. Uputnice za liječenje u inostranstvu za PET skeniranje su vrlo česte i skupe u UKCK-a Priština.

U julu 2022. godine, kao posljedica poplava izazvanih kišama, oprema Klinike za onkologiju gotovo je potpuno pokvarena, a pacijenti s rakom sedmicama su ostajali bez terapije.

Nerijetko je prijavljeno i nepoznavanje korištenja osiguranih uređaja. Čak i zbog toga, mnogi pacijenti se upućuju na liječenje van javne ustanove.

Krajem decembra 2022. godine opremom za magnetnu rezonancu opremljeni su i bolnica u Peći i Pedijatrijsko odeljenje KKUK-a. Međutim, u ove dvije ustanove nedostaje radiologa koji bi očitali preglede i radili sa ovim aparatima.

Očekuje se da će obuka za korištenje ovih uređaja biti još jedan zadatak institucija u 2023. godini.

Naime, na Klinici za ortopediju i urologiju ljekari su nekoliko puta tražili liječenje čak i u odsustvu, ali to se nije dogodilo. Opet, pacijenti su upućivani u inostranstvo ili čak u privatne bolnice na liječenje.

Kurtijeva vlada je obećala da će prvi zakon koji će biti donesen o zdravstvu 2021. godine biti zakon o regulisanju cijena lijekova. To je bilo i u Zakonodavnom programu za 2022. godinu, a plan je trebalo da bude odobren do 30. septembra. Međutim, to se nije dogodilo ni do kraja 2022. Od 2019. godine postoji administrativno uputstvo za regulisanje cijena lijekova, ali ono nikada nije provedeno.

Iz tog razloga, Zakon o regulisanju cena, Zakon o medicinskoj opremi i proizvodima i Zakon o zdravstvu neki su od zadataka koji Ministarstvo zdravlja i Vladu očekuju u 2023. godini.

Bivši ministar Rifat Latifi je 2022. godine upozorio da će u toku godine ipak poslati Zakon o transplantaciji organa u parlament. Međutim, ni ovo obećanje nije ispunjeno i ne zna se da li će to biti prioritet ministra Vite. Po povratku na čelo Ministarstva zdravlja nije otkrio nikakve planove.

Osam godina nakon donošenja Zakona o zdravstvenom osiguranju nedostaju u praksi. Ocjenjuje se da nedostaju i obaveze u ovom pravcu. Iz onoga što je rečeno i obećano, zdravstveno osiguranje neće biti u prvom planu ni za 2023. godinu.

Iako su sve vlade pominjale da im je implementacija šeme zdravstvenog osiguranja prioritet, reforme nisu napravljene, a čak su i sami čelnici ključnih institucija izrazili skepticizam prema tome.

Jednom od glavnih prepreka godinama se smatra zdravstveni informacioni sistem, koji se smatra preduslovom za sprovođenje ovog zakona i za koji još uvek nema jasnih informacija. Milioni eura potrošeni su na ovaj sistem.

Informatizacija procesa u zdravstvu smatra se neophodnom za povezivanje zdravstvenog osiguranja kao finansiranja i kao djelatnosti. Prema riječima vršioca dužnosti ministra zdravlja do 26. decembra Dafine Gexha-Bunjaku, planirano je osnovno rješenje za SISH, s kojim se već krenulo u kratkoročnoj fazi. On je rekao da se u srednjoročnoj i dugoročnoj fazi radi studija izvodljivosti.

Zakon o zdravstvenom osiguranju donet je 2014. godine. Dvije godine kasnije počelo se raditi na njegovoj izmjeni, ali on još nije završen i u toku je izmjena.

Za 2023. godinu najavljena je izmjena Zakona o zdravstvenom osiguranju, kao i dopuna-izmjena Administrativnog uputstva za smjernice i kliničke protokole.

Fond zdravstvenog osiguranja, koji je mehanizam implementacije osiguranja

Zdravlje, cijeli fokus je samo na programu liječenja u inostranstvu. više

Tokom 2022, objavljen je nizom istraga razotkrila mnoštvo zloupotreba koje su činjene ovim fondom na račun pacijenata. Ovu instituciju takođe vodi vršilac dužnosti – Bujar Kaçuri, koji je i sam identifikovao mnoge probleme. Akumulirani dug fonda je preko 30 miliona evra.

Na liječenje se čeka do 3 godine, liste su beskonačne

Do kraja 2023. godine na Klinici za radiologiju postoje liste čekanja pacijenata za MR. Najveća je lista za stentiranje i koronarografiju u Klinici za kardiologiju. Prije otprilike tri godine lista za rezonanciju je smanjena na nulu kroz 24-satni rad.

Ali kasnije su se stvari promijenile. Ima pacijenata koji čekaju više od godinu dana na uslugu koja je prije tri godine obavljena u roku od dan ili nekoliko dana.

Na Klinici za ortopediju, na proteze, u decembru su pozvani pacijenti prezentovani 2018. godine.

O pitanju plaćanja ljekara po ovom kriteriju se više puta govorilo, a ocjenjuje se da bi ovakvo mjerenje učinka moglo poslužiti kao podsticaj za rad, što bi posljedično uticalo i na smanjenje dugih lista.

Za 2023. godinu, kako bi se unaprijedio nadzor nad osiguranjem kvaliteta zdravstvenih usluga, predviđena su 42 nova radna mjesta i za zdravstvene i za farmaceutske inspektore. Povećanje broja inspektora takođe povećava broj inspekcija i povećava mogućnost da se ne izgubi još jedna godina.