Intenzivna tretirala oko 600 pacijenata, što je izazov za mali broj ljekara i medicinskih sestara u zemlji
Prevod i adaptacija: Berzat Berzati
Od januara do sredine decembra, blizu 600 pacijenata liječeno je u Centralnoj jedinici intenzivne nege (UKCK-u), koja trenutno ima 21 krevet. Ovo je za kosovski onlajn medij EO rekao Šaćir Uka, šef intenzivne u UKCK-u prenosi Kosova.info.
Izazov u ovoj ambulanti je mali broj ljekara i medicinskih sestara, dok je veliki broj pacijenata uzrok povreda u saobraćajnim nesrećama Uka navodi da je najveći broj pacijenata u mjesecu februaru sa ukupno 66 pacijenata. tri puta više od kapaciteta ove klinike.
“Od početka ove godine do sada, ukupan broj pacijenata koji su primljeni i liječeni u Centralnu intenzivnu jedinicu (CIJ), a neki su i dalje na liječenju je ukupno 588. Najveći broj pacijenata koji smo primili tokom mjeseca bio je 66 u februaru ove godine. To je tri puta više od raspoloživih kapaciteta u MIQ-u. Centralna jedinica intenzivne njege ima 21 aktivni krevet koji su u ovom trenutku, dok govorimo, svi puni pacijenata i nemamo slobodnih kreveta”, rekao je Uka.
Uka dalje kaže da su pacijenti u ovoj jedinici uglavnom zbog trauma, a nisu isključeni ni pacijenti s povredama vatrenim oružjem i uboda nožem.
“Razlozi zbog kojih bi se pacijent trebao liječiti u Jedinici intenzivne njege su različiti. Oni su u stanju šoka, u stanju su zatajenja organa, koje pacijent može doživjeti ili zbog traume ili zbog neke druge osnovne bolesti. Generalno, posljednjih godina broj se kreće od 23 do 27 posto traumatoloških pacijenata, odnosno pacijenata koji zadobiju povrede u saobraćajnim nesrećama. Rekao sam da postoje različiti razlozi zbog kojih je pacijent primoran na liječenje u CIJ. Imamo (pacijente) sa svim drugim bolestima koje dovode do stanja zatajenja organa ili stanja šoka”, rekao je Uka, dodajući da ima pacijenata sa krvarenjem u mozgu i ozljedama iz vatrenog i hladnog oružja.
Intenzivna nega nudi najviši nivo praćenja i održavanja života pacijenata sa kritičnim bolestima, stoga je neophodna maksimalna briga za njih. Ali mali broj doktora je učinio da zdravstveni radnici rade 24 sata svakog šestog dana.
“Što se tiče osoblja ljekara, trenutno smo lošiji nego što smo bili ranije. Ranije smo imali lekarska starateljstva koja su obavezna, imamo ih svaki osmi dan, sada smo zbog nedostatka lekara u obavezi da čuvamo starateljstvo svaki šesti dan i svaka 24 ili 24 sata. To su duga i prilično zamorna starateljstva. Uz toliki obim posla i toliki broj pacijenata, znajući i ozbiljnost njihovog zdravlja i posvećenost koja mora biti maksimalna u svakom trenutku, ovo je zaista zamorno”, rekao je.
Što se tiče medicinskih sestara, Uka naglašava da ih zbog odlaska uvijek nedostaju.
„Što se tiče srednjeg osoblja, sada imamo novi priliv iz UKCK-a sa pet novih medicinskih sestara, ali ovdje medicinskih sestara uvijek nedostaje. Ima novih kadrova, ima mladih djevojaka, neke odlaze zbog porodičnih obaveza, brakova, odlazaka u inostranstvo i nekih iz drugih razloga, ali nikada nismo kompletni koliko želimo i kako želimo da budu”, naglasio je Uka.
