Identifikacija nedostaka u primjeni zakona o privatnosti u javnim institucijama
Pripremio: Berzat Berzati
NVO Pokret FOLj(RECI) uočio je niz nedostataka u primjeni Zakona o zaštiti podataka o ličnosti u javnim institucijama, prenosi Kosova info.
Prilikom objavljivanja izvještaja “Stepen primjene Zakona o zaštiti podataka o ličnosti u javnim ustanovama – Izvještaj o rezultatima ankete”, rečeno je da institucije ne ispunjavaju zakonom predviđene obaveze. Aljbana Hasani iz Pokreta FOLj, rekla je da ovaj izvještaj ima za cilj da skenira trenutnu situaciju trenutne zaštite ličnih podataka u javnim institucijama.
Ovaj izveštaj ima za cilj da skenira trenutnu situaciju zaštite ličnih podataka u javnim institucijama Kosova, kao i sprovođenje Zakona o zaštiti ličnih podataka. Ovaj izvještaj uključuje podatke dobijene od 105 javnih institucija. Od ovih 105 institucija, 92 su već imenovale službenika zaduženog za zaštitu ličnih podataka, dok još 13 institucija još nije ispunilo ovu obavezu. Većina javnih institucija, njih 82, nisu izradile i objavile politike privatnosti, ne ispunjavajući jedan od suštinskih uslova za zaštitu podataka o ličnosti.
Samo 23 javne institucije su ispunile ovu obavezu, što ukazuje na hitnu potrebu jačanja primjene zakona i podizanja svijesti institucija o važnosti transparentnosti i zaštite privatnosti građana.
“Što se tiče pritužbi građana na povredu/zaštitu ličnih podataka, 4 institucije su potvrdile da su imale takve pritužbe. Dok je velika većina, odnosno 101 javna institucija, negirala da je ikada imala pritužbe građana na ovakva pitanja. Na neki način, ovaj rezultat može ukazivati na nedostatak svijesti građana o mogućnosti/načinu podnošenja pritužbi, odnosno na nedostatak povjerenja građana u način rješavanja pritužbi. To naglašava potrebu za podizanjem svijesti javnosti da imaju pravo podnošenja ovakvih pritužbi, kao i jačanjem mehanizama za rješavanje pritužbi u vezi sa zaštitom podataka“, rekla je ona.
Hasani je naglasio da većina institucija nije izradila politike nezavisnosti, za koje je rekao da se smatraju ključnim dokumentima za osiguranje sigurnosti podataka.
„Od 105 javnih institucija koje su odgovorile na naše zahtjeve za pristup javnim dokumentima, njih 92 ili 88 posto institucija su već imenovale osobe odgovorne za zaštitu ličnih podataka… U međuvremenu, 13 drugih institucija ili 12 posto njih još nisu ispunili ovu primarnu obavezu predviđenu zakonom. Pored postignutog napretka, ovo pokazuje da još treba raditi na tome da sve javne institucije imenuju službenike zadužene za zaštitu ličnih podataka. Većina javnih institucija, odnosno 82 ili 78 posto institucija, nije izradilo i objavilo politiku privatnosti”, dodala je ona.
Poverenica za informacije i privatnost Krenare Sogojeva Dermaku je izjavila da situacija nije dobra svijest građana o pravima kao izazovu njihove privatnosti.
“Izvještaj pokazuje lošu situaciju, a pokazuje i našu svijest kao građana u vezi sa zaštitom naše privatnosti. Činjenica da je samo mali broj pritužbi, oko 2% pritužbi na zaštitu ličnih podataka, upućen institucijama, govori da građanin ne poznaje svoje pravo na privatnost. Bolno je i to što institucije nisu ispunile svoju obavezu prema zakonu da obuče svoje službenike”, rekla je ona.
