Ministarica pravde Aljbuljena Hadžiju veruje da će dva glavna obećanja koja je dala: proces provere (vetting) i Biroa za konfiskaciju i verifikaciju neopravdane imovine, biti sprovedena u drugoj polovini 2023. godine. izražava uvjerenje da će i Građanski zakonik u prvim mjesecima ove godine dobiti podršku zakonodavaca.

O tome i „hladnim odnosima“ koje je imala sa čelnicima pravosudnih institucija tokom 2022. godine, ministrica Hadžiju je govorila u intervjuu za kosovski online medij na albanskom jeziku KosovaPress.

Hadžiu je rekla da je drugo mišljenje Venecijanske komisije u vezi sa Bajronovim zakonom o konfiskaciji i verifikaciji neopravdane imovine bilo pozitivno i da se u januaru očekuje da će te izmene biti izglasane u parlamentarnoj komisiji za zakonodavstvo.

Hadžiu je rekla da planiraju da se druge procedure za izbor direktora i osoblja ovog Biroa održe u drugoj polovini godine.

„Prema našim planovima u trenutku kada Skupština Kosova o tome glasa u drugom čitanju, očekujemo da će se to desiti u januaru, tako da je u ovom mesecu izuzetno važno da počnemo sa pisanjem podzakonskih akata jer zakon predviđa da u roku od 6 mjeseci do početka izrade podzakonskih akata, mislimo da bi trebalo da bude malo kraće jer nam je ovaj zakon preko potreban, uvjeren sam da ćemo uspjeti da doradimo podzakonske akte. Zatim će u drugih 6 mjeseci 2023. godine krenuti u proceduru izbora direktora i ostalog pratećeg osoblja koje će raditi u ovoj ustanovi. Tako da su planovi da u narednih 6 mjeseci budu pokrenute procedure za izbor ove institucije i da se potom iz iste povuku odgovorna lica”, naglašava ona.

Ministrica pravde Aljbuljena Hadžiju kaže da, dok su prethodne dve godine korišćene za rad na konceptualnim dokumentima i ustavnim amandmanima za proveru, ali i za Bajronov zakon(Byron Bill) druga polovina 2023. godine treba da se potroši na sprovođenje oba ova procesa.

„Ako su nam 2021. od marta pa nadalje i 2022. godine poslužile da radimo na konceptualnim dokumentima za izradu nacrta zakona, ustavnih amandmana ili za provjeru ili za Biro za oduzimanje imovine, mislim da bi drugi dio 2023. trebao da nas zatekne u implementaciji ove reforme. Svi mi treba da budemo sa tim da od drugog polugodišta 2023. godine krene sa realizacijom radova kojima smo se bavili. Naravno, ovo je već u rukama Skupštine Kosova i naravno, da je u rukama Ministarstva pravde, ja bih takođe video kada može da se završi, ali prema komisiji njihov rok je 6+6 mjeseci, volela bih da završe sa 6 mjeseci jer nema puno posla nakon što nam je Venecijanska komisija precizno i ​​striktno pokazala kako dalje, amandmani su završeni, ostalo je samo nekoliko izmjena koje treba biti urađeno u zakonu. Dakle, postoji nacrt zakona, ali nije usklađen sa preporukama Venecije jer je to tražila opozicija da ne završimo sav posao. Prema tome, ako bude volje, uveren sam da će se završiti… krajem 2023. godine ako Skupština Kosova i ako sve političke stranke budu radile sa voljom i ne pokušavaju da ometaju proces“, kaže Hadžiju.

Za proces provjere potrebna je i podrška opozicije, za koju Hadžiu smatra da nije izostala.

Ona kaže da trenutno ne želi razgovarati o planu B u slučaju da ne idu sa planiranim što se tiče procesa provjere, ali naglašava da su razmišljali i o drugim rješenjima.

Ona, međutim, kritikuje opozicione zakonodavce koji su uputili Ustavnom sudu Nacrt zakona o Tužilačkom savetu Kosova, koji sama Hadžiju smatra najvećom reformom u tužilačkom sistemu.

„Najveća reforma koja se do sada dogodila i koja je mogla davno bude sprovedena je reforma Tužilačkog saveta Kosova, čak i ako znate da smo to uradili u punoj saradnji sa Venecijanskom komisijom, čak smo dobili i mišljenje drugog budite uvjereni, kao i za Bajronov zakon, da se uvjerite da smo sve preporuke ispunili, ali uprkos tome, opozicija je to poslala Ustavnom sudu. I nažalost to je odugovlačilo proces i naravno to je problem i slažem se da oni imaju svoje ustavno pravo, ali da kažu da smo mi za reforme u pravosuđu i da sa druge strane pokušamo da opstruiramo kroz ustavne forme da se ovi vuku reforme Naravno, postoje neslaganja u ovome, ali znate da velika većina građana Kosova želi reformu pravosuđa i proveru u pravosudnom sistemu…

Do sada smatram koliko je konstruktivno bilo oko provere, želim da se ova konstruktivnost nastavi… Ne bih da idem na plan B jer čvrsto stojim na planu A, naravno onda ćemo procijeniti situaciju i imamo rješenje, rješenje definitivno imamo, ali ne bih volio da idemo na neki drugi plan sve dok plan A mora sve da nas ujedini”, naglašava ministarka pravde.

Tokom protekle godine došlo je do velikih nesuglasica između ministrice pravde Aljbuljene Hadžiju i Sudskog saveta Kosova i Tužilačkog saveta, koja su se uglavnom odnosila na prigovore na proces provere i odluke o smanjenju plata sudijama i tužiocima.

Hadžiju smatra da ove institucije ometaju reforme u pravosudnom sistemu, dok se bojkot ovih institucija protiv vlade smatra činom žaljenja.

„Najveći problem koji imaju je zbog reforme pravosuđa, u TSK zbog provere pre svega pravosudnog sistema, a što se tiče odluke o platama, za žaljenje je njihov stav bojkota države, za žaljenje su institucije pravda nije iznad ustava i drzave, vrlo često sebe vide kao iznad ustava i države u ime nezavisnosti, zloupotrebljavaju položaj koji imaju, moraju biti odgovorni i transparentni, nema ministra, premijera naše Vlade koji zove tužioce i sudije i kaže im da odlučuju o ovom ili onom slučaju, vrijeme za te stvari je prošlo, ali nažalost zbog odluke o platama koju smo ispravno donijeli jer je to bila nezakonita odluka, to su bile procedure, zakonske plate, pokazali su da ih zanima samo materijalni aspekt, a ne obaveze koje imaju”, naglašava ona.

Nacrt zakona o Građanskom zakoniku, koji prošle godine nije dobio podršku čak ni nekih zastupnika većine, ministar pravde namjerava da uputi u prvim mjesecima ove godine.

Hadžiju kaže da članak koji je izazvao debatu i nedostatak podrške izabranih građana neće biti promenjen.

“Nećemo to mijenjati pod tim što smo uradili da imamo razgovore sa zastupnicima naše parlamentarne grupe od strane onih koji su bili uzdržani, zauzeli smo stav da će oni to podržati kao takvo, oni su imali svoje razloge. i bili su pod uticajem diskusije i tako dalje. Tačno je da zastupnici ponekad mogu imati pritisak različitih grupa od strane različitih pojedinaca, ali pritisak ne bi trebalo da nas vodi i u tom smislu smatramo da je to važan dokument i o jednom dijelu se čak raspravljalo kao u članku. To je dokument koji je građanima potreban jer je vezan za njihove potrebe. Stoga vjerujem da ću u prvim mjesecima 2023. godine proći”, naglašava Hadžiju.

Ministarstvo pravde je u maju 2022. godine potpisalo ugovor sa državom Danskom o zakupu zatvorskih ćelija u Pritvorskom centru u Gnjilanu.

Ministrica Hadžiu kaže da će ovaj sporazum vrlo brzo biti podnet Skupštini Kosova na ratifikaciju.

“Razlog zašto to još nije obrađeno je to što je Danska bila u izbornom procesu i prema informacijama ista stranka je dobila mandat i dogovorili smo se da nakon završetka izbora i formiranja nove vlade mi krenuće u nastavak procedura… U smislu opozicije, nismo vidjeli primjedbe što se tiče civilnog društva, nismo vidjeli primjedbe osim KMDLNJ, bilo je aspekata ili prijedloga ali nema zamerke… Ali, verujem da će ovaj sporazum vrlo brzo ići u Skupštinu, sada smo u završnoj fazi, sve je rešeno i onda Skupština Kosova, u tom pogledu, meni je malo lakše nego što je Skupština, koja sa 2/3 odlučuje da to želi da pogura naprijed”, kaže ona.

Hadžiju kaže da izazov za ovo odeljenje ostaju institucije koje su pod nadzorom ovog ministarstva, kao što su Institut za sudsku medicinu i Kazneno-popravna služba.