Ovogodišnji februar bio je najtopliji u historiji mjerenja na globalnom nivou, što je deveti mjesec zaredom sa rekordnim temperaturama, kažu naučnici, a prenosi Guardian.

Globalna površinska temperatura mora također je prošloga mjeseca bila na najvišem ikada zabilježenom nivou, pokazuju podaci Evropske službe za klimatske promjene Copernicus, prenosi Index.

Podaci pokazuju da je februar bio 1,77 Celzijusa toplija od predindustrijskog prosjeka za mjesec, od 1850. do 1900., i 0,81 Celzijusa iznad nivoa od 1991. do 2020. godine. Globalna prosječna temperatura u posljednjih 12 mjeseci, između marta 2023. i februara 2024. bio je najviši zabilježen, na 1,56 Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa.

To svijet privremeno stavlja iznad granice od 1,5 Celzijusa iznad kojeg se, dugoročno gledano, očekuju najgori efekti klimatskih promjena.

Dnevne globalne prosječne temperature bile su “iznimno visoke” tokom prve polovine mjeseca, dosežući 2 Celzijusa iznad nivoa 1850-1900 u četiri dana od 8. do 11. februara, rekli su iz Copernicusa. Temperature u Evropi u februaru 2024. bile su 3,3 Celzijusa više od prosjeka za taj mjesec od 1991. do 2020., sa temperaturama značajno iznad prosjeka u centralnoj i istočnoj Evropi, pokazuju brojke.

Zima u Evropi, od decembra do februara, bila je druga najtoplija zabilježena na ovom kontinentu.

Prosječna globalna temperatura površine mora za februar, izvan polarnih područja, bila je najviša zabilježena u bilo kojem mjesecu, na 21,06 Celzijusa, premašivši prethodni rekord od 20,98 Celzijusa postavljen u augustu 2023. Prosječna dnevna površinska temperatura mora krajem mjeseca dosegla je novi apsolutnu najviši nivo od 21,09 Celzijusa, objavio je Copernicus.

“Februar se pridružuje dugom nizu rekorda u posljednjih nekoliko mjeseci. Koliko god ovo izgledalo neuobičajeno, zapravo nije iznenađujuće jer kontinuisano zagrijavanje klimatskog sistema neizbježno dovodi do novih temperaturnih ekstrema”, rekao je Carlo Buontempo, direktor Službe za klimatske promjene Copernicusa.

“Klima reaguje na stvarne koncentracije stakleničkih gasova u atmosferi, pa ako ih ne uspijemo stabilizovati, neizbježno ćemo se suočiti sa novim globalnim temperaturnim rekordima i njihovim posljedicama”, kaže.

Dr. Friederike Otto, viša predavačica klimatskih nauka na Grantham institutu za klimatske promjene i okoliš, Imperial College London, rekla je: “Sada postoji toliko mnogo dokaza koji ukazuju na činjenicu da se naša klima zagrijava, ako želite poreći klimatske promjene, možete tvrditi da je i Zemlja ravna. Milijarde mjerenja sa meteoroloških stanica, satelita, brodova i aviona ukazuju na osnovnu činjenicu da se naša planeta zagrijava opasnom brzinom”.

“Ljudi ne bi trebali biti iznenađeni što smo oborili još jedan rekord. Ljudi nastavljaju sagorijevati naftu, gas i ugljen, pa se klima nastavlja zagrijavati. To je vrlo dobro shvaćen odnos. Ne postoji čarobno rješenje za klimatske promjene. Znamo što nam je činiti: prestati sagorijevati fosilna goriva i zamijeniti ih održivijim, obnovljivim izvorima energije. Sve dok to ne učinimo, ekstremne vremenske prilike pojačane klimatskim promjenama nastavit će uništavati živote i sredstva za život”, zaključila je Otto.