Centralna izborna komisija BiH je pokrenula postupak, Tužilaštvo BiH je predmet proslijedilo u Istočno Sarajevo, a Okružno tužilaštvo još čeka dopis – to je jedini institucionalni epilog 48 sati nakon što je Milorad Dodik na predizbornom skupu 10. novembra u Istočnom Sarajevu poručio da grad „ne smije dozvoliti dodatnu islamizaciju“, da „nismo ista vjera“ i da „niko ne laže gore i više od Turčina“.

Zbog ovakvog nastupa, u jeku kampanje za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske 23. novembra, prema Tužilaštvu BiH upućeno je više prijava zbog podsticanja nacionalne i vjerske mržnje. CIK BiH je 11. novembra otvorio postupak zbog kršenja Izbornog zakona, ali odluka još nije donesena, dok iz SNSD-a i samog Dodika nema ni izvinjenja ni komentara.

Pravni stručnjaci upozoravaju da je granica između slobode govora i krivične odgovornosti grubo testirana: advokat Ifet Feraget ocjenjuje da je tužilaštvo moralo reagovati po službenoj dužnosti, jer je sporni govor javan i dokumentovan, dok Branko Todorović iz Helsinškog odbora za ljudska prava upozorava da je ovakva retorika „direktan poziv ekstremistima“ i model kojim se Bošnjaci u RS označavaju kao egzistencijalna prijetnja.

Iako Izborni zakon BiH predviđa visoke novčane kazne, pa i uklanjanje kandidata sa liste zbog govora mržnje, a krivični zakoni sankcionišu raspirivanje nacionalne i vjerske mržnje zatvorskim kaznama, praksa ostaje fragmentarna. Posljednji izvještaji ombudsmena i međunarodnih tijela ukazuju da je govor mržnje široko rasprostranjen, posebno u političkom diskursu, dok je broj procesuiranih slučajeva zanemarljiv – što Dodiku ostavlja prostor da i dalje gradi kampanju na narativu straha, podjela i demonizacije Bošnjaka.