Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore saopštilo je 17. novembra da su postupci ruskog ambasadora Aleksandra Lukashika „apsolutno neprihvatljivi“ i predstavljaju miješanje u unutrašnje poslove Crne Gore.

Ambasador je pozvan na razgovor u Ministarstvo nakon što je kritikovao crnogorske institucije.

„Ambasadoru je jasno stavljeno do znanja da će slične poruke ubuduće biti tretirane kao namjerno neprijateljske aktivnosti, na koje će Ministarstvo adekvatno reagovati u skladu s međunarodnim normama“, navodi se u saopštenju Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore.

Razlog za reakciju bile su njegove izjave povodom odluke Skupštine Crne Gore o uključivanju Vojske Crne Gore u NATO mehanizam za pružanje sigurnosne i obuke pomoći Ukrajini (NSATU), kao i negativni komentari na intervju predsjednika Jakova Milatovića.

Lukashik je optužio crnogorsko rukovodstvo za „demonizaciju Rusije“ i tvrdio da „jača status Crne Gore kao neprijateljske države prema Moskvi, slijedeći Zapad u podizanju tenzija s Rusijom“.

Komentarišući izjavu predsjednika Milatovića za francuski list, u kojoj je rekao da je članstvo Crne Gore u EU najbolja strategija u borbi protiv uticaja trećih zemalja, uključujući Rusiju, Lukashik je naveo da je Crna Gora uključena u sprovođenje „hibridnog rata NATO-a“ protiv Moskve.

Ministarstvo je ambasadoru Lukashiku prenijelo poruku da se od Ambasade Rusije očekuje potpuni respekt prema crnogorskim institucijama i zvaničnicima, te da Crna Gora u vođenju vanjske politike ne djeluje po uputstvima bilo koje druge strane, već slijedi svoje nacionalne i strateške interese – članstvo u NATO-u i proces integracije u EU.

Skupština Crne Gore je 12. novembra donijela odluku o učešću u NSATU, prema kojoj će do dva vojnika Vojske Crne Gore biti upućena u Visbaden u Njemačkoj, gdje će se održavati obuka ukrajinskih vojnika.

Odluku je Skupštini predložio Savjet za sigurnost i odbranu, u kojem su predsjednik države, predsjednik Skupštine i premijer, Jakov Milatović, Andrija Mandić i Milojko Spajić.

Prema odluci, NSATU će imati logističke centre u zemljama članicama, a sastojat će se od oko 700 pripadnika iz zemalja NATO-a za pružanje sigurnosne pomoći Ukrajini.

Od ukupno 81 poslanika, 44 su glasala za, 5 protiv, a 2 su bila suzdržana.

Pored poslanika vladajuće stranke „Evropa sada“ premijera Spajića, Demokrata, manjinskih partija i dijela opozicije, za učešće crnogorskih vojnika u NSATU misiji glasali su i neki poslanici vladajuće Srpske nove demokratije (NSD), nekada dijela proruskog Fronta Demokratskog, kojim sada rukovodi predsjednik Skupštine, Andrija Mandić.

Poslanici NSD-a imali su devet članova, od kojih su četiri podržala slanje vojnika u NATO misiju, dok ostali nisu prisustvovali sjednici.

Njihovi dugogodišnji partneri iz Demokratske narodne stranke, poslanika Milana Kneževića, glasali su protiv.

Stranke nekadašnjeg Fronta Demokratskog godinama su se protivile članstvu Crne Gore u NATO-u, zalagale za ukidanje sankcija Rusiji i povlačenje priznanja nezavisnosti Kosova.

Ambasador Lukashik predao je akreditivna pisma predsjedniku Milatoviću 9. juna ove godine.