Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, Sonja Biserko, izjavila je da takozvani slučaj “Sarajevo Safari” predstavlja jedan od najekstremnijih primjera moralne degradacije tijekom opsade Sarajeva i baca tešku sjenu na srpsku političku elitu 90-ih.

„Vučić je bio na židovskom groblju dok je Sarajevo granatirano, a ‘Sarajevo Safari’ dokazuje potpunu moralnu degradaciju srbijanskog predsjednika“, rekla je Biserko. SlobodnaBosna.

Komentirajući istrage zapadnih medija i nedavni interes talijanskog pravosuđa za ovaj slučaj, Biserko je rekla da opsada Sarajeva nije bila samo vojna operacija, već “proces normalizacije ubijanja civila”, gdje je nasilje postalo tolerirano, čak i komercijalizirano iskustvo.

Britanske novine The Times izvijestile su, pozivajući se na svjedoke, da su tijekom opsade Sarajeva bogati stranci sudjelovali u lovu na civile snajperima, uključujući Rumunjku koja je osumnjičena za ubojstvo deset građana Sarajeva početkom 1990-ih.

Biserko je naglasila da nije slučajno da ove priče izlaze na vidjelo nakon više od tri desetljeća.

„Društva tek sada postaju spremna suočiti se s onim što je prije bilo nepodnošljivo za prihvatiti“, rekla je, dodajući da se otvaranje arhiva i spremnost svjedoka da govore značajno povećavaju.

Također se osvrnula na kontradiktorne izjave Vojislava Šešelja, koji je tvrdio da su srpski radikali, uključujući Aleksandra Vučića, pucali s Židovskog groblja tijekom opsade Sarajeva, samo da bi kasnije demantirao te tvrdnje.

Prema Biserko, Šešeljev iskaz vrijedan je samo kao kontekstualni pokazatelj i mora se strogo provjeriti, budući da je on bio i propagandist i politički akter tog razdoblja.

Srpski predsjednik Aleksandar Vučić javno je demantirao navode o bilo kakvoj umiješanosti u “Sarajevski safari”.

Biserko je naglasila da trenutno ne postoje čvrsti pravni dokazi za Vučićevu izravnu kaznenu odgovornost, ali je podcrtala da njegova prisutnost na Židovskom groblju tijekom opsade ostaje činjenica velike moralne i političke težine.

Istraga o slučaju ponovno je otvorena u Italiji 9. veljače 2026., a vlasti su ispitale talijanskog državljanina osumnjičenog za umiješanost u događaje. Međutim, Biserko je izrazila skepticizam u pogledu sudskog ishoda, napominjući da je nakon 30 godina izuzetno teško dobiti balističke dokaze i identifikacije pojedinaca.

Prema njezinim riječima, unatoč nedostatku sudske odluke, afera “Sarajevo Safari” već je negativno utjecala na međunarodni imidž predsjednika Vučića i pojačala percepciju da je bio dio političke podrške srpskoj agresiji u Bosni i Hercegovini.

„Čak i bez formalne osude, ova priča ostaje moralna mrlja i podsjetnik da zločini iz prošlosti nisu društveno zatvoreni“, zaključila je Biserko.