Svečana nacija odaje počast 6 miliona žrtava Holokausta. Pogledajte zvaničnu državnu ceremoniju otvaranja na Trgu Varšavskog geta u Yad Vašemu, na brdu sjećanja u Jerusalimu.

Autor ZVIKA KLEIN /Jpost

Dan sjećanja na holokaust počeo je u srijedu navečer zvaničnom državnom ceremonijom na Trgu Varšavskog geta u Yad Vašemu na brdu sjećanja u Jerusalimu. Predsjednik Isaac Herzog i premijer Naftali Bennett dali su primjedbe.

Herzog, prvi govornik na ceremoniji, rekao je: „Država Jevreja je nastala kao svjetionik koji izražava pobjedu svjetla nad tamom i obećava da se jevrejsko dijete nikada više neće sakriti u mračnom i izoliranom podrumu od onih koji ga žele mrtvog . Nikada više roditelji neće biti otrgnuti od svoje djece i poslati na posljednje korake, samo zato što su Jevreji. I nikada, nikada, pokvarene ubice neće stati iza jevrejske porodice, streljati ih i poslati u dolinu senke smrti.

„Nemamo šanse, niti imamo opravdanja kao narod i kao država, ako ne pamtimo zauvek šta se dešavalo našim ljudima u getima, u podrumima Gestapoa, u streljačkim jamama, u vozovima smrti. , u logorima za istrebljenje, u krematorijumima i na svakom drugom mjestu gdje se gubila slika ljudskosti i gdje nije preživio nikakav trag sažaljenja.”

“Dobacivanje sumnje u pravo Izraela na postojanje nije legitimna diplomatija, već čisti antisemitizam, koji se mora iskorijeniti”, rekao je. „Moramo nastaviti da se borimo protiv ružnih izraza antisemitizma, koji se vraća na svoje mesto na mnogim mestima u svetu, uključujući i društvene mreže.

Herzog se također obratio preživjelima Holokausta i rekao: „Dragi naši preživjeli Holokaust, iako se vaš broj smanjuje, naše obaveze prema vama samo rastu i moraju se vidjeti i čuti sa svih krajeva zemlje. Ti si vatreni stub ispred našeg logora. Daješ nam inspiraciju i nadu i ulijevaš nam vjeru u pravednost naše stvari i u našu spremnost da idemo naprijed.”

Benet je rekao: „Braćo moja i sestre, Holokaust je događaj bez presedana u ljudskoj istoriji. Ovo se trudim reći jer kako godine prolaze, u svijetu je sve više diskursa koji druge teške događaje upoređuju sa holokaustom. Ali ne, čak ni najteži ratovi danas nisu holokaust i nisu kao holokaust.”

„Nijedan događaj u istoriji, ma kako okrutan bio, nije jednak istrebljivanju evropskih Jevreja od strane nacista i njihovih pomagača“, rekao je on. “Slučaj istrebljenja Jevreja je drugačiji. Nikada, nigdje drugdje i ni u jednom drugom trenutku jedan narod nije djelovao da uništi drugi na tako planski, sistematski i hladan način, iz apsolutne ideologije, a ne iz utilitarizma.”

Bennettove riječi imale su za cilj opovrgnuti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji je izjednačio situaciju svoje zemlje u trenutnom ratu s holokaustom.

“Na kraju rata, nacisti su radije ulagali u istrebljenje Jevreja, čak i kada im je to otimalo energiju i resurse iz [njihovih vlastitih] ratnih napora”, rekao je Bennett. „Šta ih je dovelo do ovoga? Zašto je Holokaust krajnji, apsolutni izraz hiljada godina antisemitizma? Zašto postoji antisemitizam?

“Kako to da je prije više od 3.500 godina faraon odlučio da istrijebi sve hebrejske muškarce? I 1.000 godina kasnije, Haman je želeo da istrebi sve Jevreje? I zašto je, prije 700 godina, Britanija protjerala i ubila svoje Jevreje? I prije 500 godina Španija je krenula svojim putem, a prije 350 godina, dakle, bila je u Jemenu? Šta je motiv, šta je razlog svih ovih događaja? Odgovor je da ne postoji jedan. Nema razloga za antisemitizam.”

“Antisemitizam nosi drugačiji izgled svaki put kada se pojavi”, rekao je. “Svaki put kada dopustimo sebi da vjerujemo da smo prešli u novo doba, ono koje je liberalno i moderno, ono koje je lišeno mržnje prema Jevrejima, stvarnost nas upozorava na istinu.

“Moramo se osloniti samo na sebe: da budemo jaki i da se ne izvinjavamo zbog svog postojanja ili uspjeha. Izgradili smo snažnu jevrejsku državu koja cvjeta. Izrael mora ostati jak. Zauvijek.

„Jevrejska nacija može postojati u dijaspori i sanjati o Jerusalimu. Ali na kraju dana, istinsko i prirodno postojanje naše nacije može se dogoditi samo na fizičkoj lokaciji naše pradomovine – ovdje u zemlji Izraela.”

Bennett je citirao ustanak u Varšavskom getu 1943. godine, za koji je rekao da je bila jedna od najvećih manifestacija jevrejske hrabrosti.

„O ustanku se mnogo manje govori o činjenici da kada su se borili, nisu se borili kao jedno ujedinjeno tijelo, već kao konkurentske jevrejske frakcije koje nisu radile zajedno“, rekao je Benett. “Bojim se da shvatim koje su ideološke razlike mogle biti toliko velike da su podijelile Jevreje, vodeći tako strašnu borbu. Moja braćo i sestre, ne možemo dozvoliti da isti duh podjela danas razbije Izrael iznutra.”

Predsjedavajući Vijeća Jad Vašema rabin Israel Meir Lau zapalio je spomen baklju, a Moshe Meron je govorio u ime preživjelih. Preživjeli Holokaust Beni Harel recitovao je El Maleh Rahamim, jevrejsku molitvu za duše mučenika.

Izraelski pjevači Ester Rada i Ron Buchnik, kao i počasna garda IDF-a, učestvovali su na ceremoniji, koja je uključivala narativne komade glumca Noe Kolera. MC je bio Dani Cushmaro.

U četvrtak u 10 sati širom Izraela će se čuti dvominutna sirena, nakon čega će uslijediti ceremonija na Trgu Varšavskog geta u Yad Vašemu u prisustvu predsjednika, premijera, predsjednika Kneseta i predsjednika Vrhovnog suda.

Poljski predsjednik Andrzej Duda će u četvrtak učestvovati u Maršu živih u koncentracionom logoru Auschwitz-Birkenau. Učesnici Marša će preći dionicu od tri kilometra koja vodi od Arbeit macht frei kapije u bivšem njemačkom logoru Auschwitz I do bivše lokacije Auschwitz II-Birkenau.

Ove godine, marš će se održati u Aušvicu i Birkenauu nakon dvogodišnje pauze izazvane pandemijom COVID-19.