Podgorica, 10.06.2023

Autor: Predrag Milić / AP
Prevod i adaptacija: Berzat Berzati

U Crnoj Gori se u nedjelju održavaju prijevremeni parlamentarni izbori, glasanje koje bi moglo dati naznake da li će manja članica NATO saveza na Balkanu prevazići duboke političke podjele i nestabilnost koje su ometale njen put ka pridruživanju Evropskoj uniji prenosi Kosova.info

Oko 542.000 crnogorskih birača ima pravo da bira između 15 stranaka i koalicija koje predlažu kandidate, u rasponu od grupa koje su čvrsto prozapadne do onih koje su prosrpske i proruske.

Izbori će biti prvi u Crnoj Gori u više od 30 godina na kojima nema Mila Đukanovića, koji je neprekidno bio u vrh vlasti kao premijer ili predsjednik zemlje od 2001. Nakon što je izgubio predsjedničke izbore u aprilu i zauzeo je pozadinu u politici.

Ankete i analitičari predviđaju da će centristički pokret Evropa sada, na čelu sa finansijskim “stručnjakom” Milojkom Spajićem i aktuelnim predsjednikom Jakovom Milatovićem, najvjerovatnije biti najveći “dobitnik” glasova, ali bez dovoljno mjesta u parlamentu da samostalno formira novu vladu.

Spajić (37), bivši ministar finansija koji je 2021. godine “kreirao” ekonomske reforme koje su uključivale povećanje prosječnih plata, sada obećava dalja povećanja plata, kao i sedmočasovni radni dan umjesto sadašnjih osam sati.

„Veoma sam zainteresovan da realizujem plan koji sam izneo građanima“, rekao je Spajić, koji bi mogao da postane sledeći premijer zemlje, na jednom od svojih predizbornih skupova.

“Daću ostavku ako to ne shvatim.”

Demokratska partija socijalista, stranka koju je ranije vodio Đukanović, doživjela je “pad” popularnosti nakon tri decenije dominacije i ima novo rukovodstvo koje traži šansu da se vrati.

Lider stranke Danijel Živković optužuje aktuelnu vlast u zemlji da ugrožava EU put Crne Gore i obećava da će ga deblokirati ako se DPS vrati na vlast. Crna Gora, slikovita zemlja Jadranskog mora sa oko 620.000 stanovnika, nekada se smatrala prvom u redu za pridruživanje EU sa Zapadnog Balkana.

Đukanović je doveo Crnu Goru do nezavisnosti od Srbije 2006. i prkosio Rusiji da se pridruži NATO-u 2017. Alijansa kojom dominiraju stranke koje traže tješnje veze sa Srbijom i Rusijom izbacila je DPS s vlasti na prethodnim parlamentarnim izborima 2020. godine.

Nova vladajuća alijansa je, međutim, ubrzo zapala u nered, što je zaustavilo put Crne Gore ka EU i stvorilo politički ćorsokak. Vlada je prošle godine pala u glasanju o nepovjerenju, ali je ostala na funkciji mjesecima zbog zastoja.

Na izborima u nedjelju nastupit će i koalicija Ujedinjene reformske akcije koja uključuje premijera u tehničkom mandatu Dritan Abazovića i prosrpsku i rusku koaliciju pod nazivom Za budućnost Crne Gore.

Abazović, koji se predstavio kao vođa “anti”mafije u zemlji zreloj za kriminal i korupciju, također obećava nekoliko koraka za poboljšanje životnog standarda birača.

“Kada pobijedimo mafiju, biće (novac) za sve”, rekao je nedavno Abazović.

“Osnovaćemo fond za pravosuđe, koji bi ukradena sredstva vraćao u budžet države i svih građana.

Mlaku predizbornu kampanju ove sedmice uzdrmali su Abazović i lider stranke Europe Now Spajić koji su razmijenili optužbe za južnokorejskog “kripto kralja” Do Kvona.

Kwon je uhapšen u Crnoj Gori u martu na osnovu međunarodnog naloga za hapšenje zajedno sa još jednim državljaninom Južne Koreje u vezi s padom kriptovalute njegove Terraform Labs u vrijednosti od 40 milijardi dolara koji je uništio maloprodajne investitore širom svijeta.

I Južna Koreja i Sjedinjene Države zatražile su njegovo izručenje od Crne Gore, gdje mu se sudi zbog navodnog korišćenja falsifikovanog pasoša.

Abazović tvrdi da je Spajić imao bliske poslovne kontakte sa Do Kvonom.

Spajić je Abazovićeve tvrdnje nazvao „političkim progonom“ i optužio ga da je zloupotrebio institucije Crne Gore dok je kreirao kontroverzu u izbornoj sedmici „iz straha od gubitka vlasti“.

Politička analitičarka Daliborka Uljarević rekla je da ovakve tvrdnje i protutužbe dokazuju da glavno izborno pitanje nije ulazak u EU, već “ekonomski populizam”, o čemu svjedoči većina stranaka koje obećavaju veće plate.

“Taj (EU) put je stao. Ne idemo ka EU. EU nije bila ni tema ni predizborno obećanje, ona je u tom dijelu potpuno izgubljena”, rekao je Uljarević.