Alji Ahmeti traži da se mak ozvaniči kao simbol komemoracije žrtvama genocida

Lider sjevernomakedonskih Albanaca Alji Ahmeti podržao je zahtev koji je Centar “Genocid na Kosovu otvorena rana” uputio institucijama Kosova, da mak postane zvanični simbol komemoracije žrtvama genocida u Kosovo.

Odavanje počasti američkim vojnicima ali ne samo cijetom maka na Dan sjećanja

Veza između crvenog maka i vojnika poginulih na bojnom polju seže do Prvog svetskog rata. Prvi svetski rat je bio jedan od najsmrtonosnijih ratova u istoriji. Preko 16 miliona ljudi je ubijeno tokom ovog rata, a 20 miliona ljudi je ranjeno. Besne bitke na mestima kao što su Belgija i Francuska stvorile su pejzaž pun spaljenih polja, srušenog drveća i iscepanog tla. Dok je leteo iznad ovih ožiljaka bojišta, vojnik po imenu John McCrae primijetio je kako tamo raste crveni mak. To ga je nagnalo da napiše čuvenu pesmu U poljima Flandrije.

Sjemenke cvijeća maka putuju na vjetru, raspršujući se po zemlji. Kada se tlo poremeti, ovo uspavano sjeme maka počinje rasti. Zbog toga je crveni mak počeo da se pojavljuje na mnogim evropskim ratištima tokom Prvog svetskog rata. Godine 1918, žena po imenu Moina Michael započela je tradiciju nošenja crvenog maka u čast i sjećanje na mrtve iz Prvog svjetskog rata. Radila je u njujorškom štabu za ministarstva za prekomorske ratove i željela je način da pokaže svoju podršku. Slučajno je pročitala poznatu pjesmu Johna McCraea u časopisu i pomislila da nosi crveni mak kao podršku palim vojnicima. Drugi su primijetili Moinin mak i tražili od nje cvijet koji bi mogao nositi. Ubrzo je nošenje crvenog maka postalo način odavanja počasti palim vojnicima koji su služili u Prvom svjetskom ratu. Moina Michael je također napisala nezaboravnu pjesmu pod nazivom, We Shall Keep the Faith.

Na svom profilu na društvenoj mreži Facebook je naglasio:

Pridružujem se u znak podrške kampanji koju je pokrenuo moj prijatelj Bardhyl Mahmutija i Centar “Genocid na Kosovu – otvorena rana” kojim on rukovodi, da se mak sa četiri latice definiše kao jedinstven simbol komemoracije žrtvama genocida u Srbije nad kosovskim Albancima.

Inicijativa usmjerena na vječno pamćenje sjećanja na mračnu epizodu, na herojski otpor pred mračnom okupatorskom ideologijom i događaj koji se nikada ne smije ponoviti.

Želim da se ova inicijativa što pre formalizuje, čak i od 15. januara, kada se na Kosovu obeležava Dan genocida.

Centar “Genocid na Kosovu – otvorena rana” je zahvalan Bogu Ali Ahmetiju na ovoj podršci i od sveg srca mu zahvaljuje.

Samo zajedno možemo doći na put ka pravdi za žrtve genocida na Kosovu.

Go to TOP