Zbog inflacije strah u dijelu Europe: Sve je manje novca u novčaniku

Hrana, stanarina, energenti – cijene posvuda rastu. Inflacija najteže pogađa siromašnije slojeve društva. Kako se s tim nose stanovnici na jugu i istoku Europe, istražio je Deutsche Welle.

Poljska: Štedi se na svemu

Jan Smigielski je vlasnik jednog bara u Varšavi, u koji rado navraćaju studenti i turisti. „Inflacija je poput velikog praska”, kaže ovaj 28-godišnjak.

„Najprije nas je punom silinom pregazila pandemija koronavirusa, a sad i visoka inflacija!”

U junu 2022. je stopa inflacije u Poljskoj iznosila 15.5 posto. To je najveća stopa u posljednjih 25 godina. Jan je zabrinut oko svog lokala, ne zna hoće li opstati.

„U roku od godinu dana morali smo povećati cijene za deset do dvadeset posto”, priča on.

“Gosti doduše još navraćaju, ali vidi se da paze na novac, da štede na svemu.”

I dodaje: “Na kraju mjeseca u novčaniku ostaje sve manje novca. Fiksni troškovi, struja, socijalni doprinosi, najam prostora, sve to raste jako brzo. Praktički više ni ne zarađujemo.”

I svejedno on ne misli dići ruke od lokala. „Uspjet ću”, kaže Jan u borbenom tonu.

Barbara i Czeslaw Geszczak nisu tako optimistični. Oni su već nekoliko godina penzioneri, žive u kući koju su sami izgradili u mjestu Pawlikowice, maloj općini u središnjoj Poljskoj.

Prosječna poljska penzija bračnom paru Geszczak do sada je garantovala bezbrižan život. A sad i oni osjećaju posljedice rekordne inflacije. Sve je poskupjelo.

Osim toga, poljski penzionerski par se osjeća prevarenim. Tek nedavno su, kako im je Vlada i preporučila, obnovili sistem grijanja – i prešli su s uglja na plin.

No parlament u Varšavi je sad usvojio mjeru kojom se s 3000 zlota pomaže onim građanima koji se griju na – ugalj.

Vlasnici plinskih sistema su ostali praznih ruku, a troškovi energije za njih su znatno porasli.

„Razmišljamo o tome da se vratimo uglju”, kažu naši sugovornici.

Bugarska: Manipulira se cijenama?

Cijene su porasle i u Bugarskoj. Kako je objavio Nacionalni statistički institut (NSI), u junu ove godine je inflacija iznosila 17%. To je najviše u posljednje 24 godine. Pogođene su prvenstveno živežne namirnice: brašno, šećer, biljno ulje.

U restoranima i hotelima na bugarskoj obali Crnog mora su cijene također znatno porasle, što je rezultiralo padom broja gostiju.

“U prodavnicama su cijene porasle za trećinu”, kaže 50-godišnja Galya.

Ona se bavi prodajom voća i povrća u jednom omiljenom ljetovalištu na sjevernoj crnomorskoj obali. Kaže da nju inflacija još ne pogađa.

„Kod mene su cijene nepromijenjene od prošlog ljeta. Moji dobavljači ne traže više za isporučenu robu”, priča Galya.

Ona je mišljenja da se umjetno „pumpa” rast cijena – od strane pohlepnih preprodavača. I predstavnici sindikata govore o manipulacijama cijena.

Ekonomski stručnjak i bivši parlamentarni zastupnik Georgi Ganev je uvjeren da će inflacijski mjehur uskoro – puknuti.

Trenutno se, kaže on, troši višak novca i uskoro će, predviđa, trgovci biti prisiljeni snižavati cijene.

Grčka: Noćna mora je kupovina hrane, troškovi električne energije i gorivo

“Nakon dvije godine pandemije radujemo se naravno navali turista”, kaže Napoleon.

On je taksist, radi u Ateni.

“Ali trenutno nas prije svega muči talas”, dodaje ovaj 51-godišnjak.

Prvi put u posljednjih 28 godina stopa inflacije je dvocifrena. U julu je iznosila 11.6%.

Noćna mora za Grke, koji u prosjeku zarađuju 926 eura neto mjesečno, posebno je kupovina hrane, troškovi električne energije i gorivo.

„Kako bi štedjeli gorivo, mnogi taksisti usred ljeta ne koriste klima-uređaje”, priča Napoleon i podsjeća da je cijena za litru benzina u prvoj sedmici avgusta iznosila 2.1 evra. Vozačima koji su u cijeloj protekloj godini zaradili manje od 30.000 eura, Vlada je u dva navrata isplatila naknade za benzin.

„Dobio sam 200 evra i bilo mi je drago. Svejedno svaki dan moram raditi i po 12 do 13 sati, no to svejedno nije dovoljno za kupovinu u supermarket”, kaže Napoleon.

Nikos prodaje povrće na jednoj atenskoj tržnici. Studirao je, diplomirao ekonomiju. I onda usred financijske krize 2010. postao poljoprivrednik. Nikos smatra da bi država morala učiniti više za poljoprivrednike.

“Cijene gnojiva, pesticida i nafte su porasle za 30 posto. Mi poljoprivrednici pokušavamo, koliko je to god moguće, apsorbirati visoke troškove proizvodnje, jer inače potrošači neće kupovati. I svejedno smo morali povećati naše cijene”, kaže ovaj 42-godišnjak.

U usporedbi s istim mjesecom prošle godine, cijene životnih namirnica u Grčkoj su u julu 2022. porasle za 13 posto.

Go to TOP