izvor BNT prijevod i adaptacija Berzati Berzat / Kosova.info

Energetska sigurnost i suprotstavljanje ruskom uticaju bili su najvažniji dio pete konferencije posvjećene Zapadnom Balkanu, koja je održana danas u Sofiji. Učesnici foruma ujedinili su se oko teze da je pristupanje zemalja regiona EU važan dio stabilnosti i sigurnosti.

Za nacionalnu televiziju Bugarske Zamjenica premijera Emilija Režepi je dala eskluzivni intervju o situaciji na Kosovu.

Šta se dešava na Kosovu, hoće li biti napravljeni ustupci i kada će doći do stabilnosti u regionu – novinar Nikolaj Krastev razgovara sa potpredsjednicom Vlade Kosova Emilijom Redžepi.

BNT: Gospođo Redžepi, hvala vam što ste prihvatili poziv BNT-a da budete naš sagovornik – da krenemo od onoga što se trenutno dešava sa pravima manjina na Kosovu?

Emilija Redžepi: Veliko mi je zadovoljstvo gostovati na vašoj nacionalnoj televiziji i želim da pozdravim vaše građane u Republici Bugarskoj i da vam se zahvalim na pozivu i da razgovaramo zajedno sa vama. Dolazim sa Kosova i predstavljam bošnjačku zajednicu, koja je ustavna kategorija posle Albanaca i Srba, i visoki sam predstavnik u Vladi Republike Kosovo – zamjenica premijera zadužena za ljudska prava, manjinska pitanja. Svi se trudimo da se što bolje uklopimo u sve oblasti kosovskog društva, gdje pored Albanaca, kojih je najveći deo, žive Bošnjaci, Turci, Goranci, Romi, Aškalije, Egipćani kao i Hrvati, Crnogorci, Bugari i ostale zajednice koje se predstavljaju kao ono za šta vjeruju da jesu po nacionalnom identitetu. Većina nas je ustavno zagarantovana i naša prava su zagarantovana. Ali i sami znate da se za svoja prava morate boriti u institucijama svoje zemlje.

BNT: Gospođo Redžepi, prije nekoliko sedmica vidjeli smo da su se Srbi iz sjevernog dijela vaše zemlje povukli iz svih institucija, šta to znači?

Emiljia Redzepi: To se desilo poslednjih dana i poslednjih mesec dana, s obzirom na to da smo mi kao vlada zauzeli malo čvršći stav u pogledu implementacije Briselskog sporazuma i tablica automobila, gdje imamo obaveze, da ono što je potpisano, mora biti realizovano. Ali istovremeno je srbijanska politika uticala da naši Srbi napuste institucije u kojima učestvuju. Znate, dolazi vrijeme kada sve svjetske sile vrše pritisak na vas da izvršite međusobno priznanje kao dvije susjedne države, poštujući suverenitet i integritet vaše teritorije. I onda se vidi da Republika Srbija ima problem sa vama i utiče na naše lokalne Srbe da napuste institucije. To je nešto na čemu smo radili dugi niz godina, s obzirom da smo dugogodišnji poslanici. Prije toga sam bila poslanik u Skupštini Republike Kosovo u četiri mandata i imali smo veoma dobru komunikaciju kada su nastajali zakoni koji se tiču ​​naroda koji ne čine većinu u zemlji. Po ovom pitanju, mi smo ravnopravni i zalažemo se za ista shvatanja, ali evo šta se desilo. Ne radi se samo o njihovim poslanicima, već utiče i na policajce i sudije srpske nacionalnosti. I tako smo došli do toga da su prekršili i Briselski sporazum o integraciji policijskog i pravosudnog sistema na Kosovu. Samo zato što živite u većoj ili manjoj zajednici ne daje nekome više ustavnih prava od vas. I mislim da u tom duhu svi Kosovari treba da zaštite sve naše identitete, bez obzira na etničke grupe koje predstavljamo i na taj način sačuvaju naš identitet, kulturu i jezik, kao i običaje i tradiciju. Mislim da ćemo mi kao vlast i dalje imati takvu poziciju pristupačnosti i vraćati naše Srbe u institucije. Mislim da će ova situacija biti prevaziđena, ali isto tako mislim da je neverovatno da takav sukob i nesporazum i Srbi i zajednica napuštaju kosovske institucije zbog registarskih tablica i da dolazi do sukoba zbog tenzija. U ovom trenutku, kada smo svedoci rata u Ukrajini, za neke se to reflektuje na Balkan, gde postoji veliki srpski uticaj. I sami znate da Republika Srbija direktno utiče na Srbe u Republici Kosovo, takođe ima veoma veliki uticaj u Crnoj Gori i još više na Republiku Srpsku koja je deo Bosne i Hercegovine. Sve ove turbulencije oko balkanskih država su prekinute. Nadam se da svjetske sile kao što su SAD, kao i Njemačka i Francuska neće dozvoliti da dođe do bilo kakvog sukoba, jer mi na Kosovu imamo KFOR, NATO, kao i svoju vojsku i policiju. A vrijeme je danas mnogo drugačije nego što je bilo 1990-ih. U ovom trenutku, kada vas pratimo kao uspješnu državu, željela bih da vam se institucionalno zahvalim na sveukupnoj podršci, kao i na onome što radite na nivou vlade i svojim zastupnicima, pomažući nam u procesu vizne liberalizacije i našu ukupnu saradnju. Stoga, u ime Vlade Kosova, želim da vam se zahvalim na tome.

BNT: Gospođo Redžepi, sami ste rekli da su poslanici, policajci i sudije srpske nacionalnosti podneli ostavke na svoje funkcije, šta to znači za politički sistem u Republici Kosovo, da li je poljuljan?

Emiljia Redžepi: Ne, politički sistem Kosova nije poljuljan, jer vlada našeg premijera, gospodina Albina Kurtija, ne zavisi od „Srpske liste“ ili bilo koje druge albanske političke partije, jer je dobio veliko povjerenje u poslednjem parlamentarnim izborima albanskog naroda i mogao sam da formira vladu, zajedno sa strankom koju ja predstavljam i strankom Egipćana. To nimalo ne utiče, oni imaju apsolutnu većinu u parlamentu zemlje. Ja ne vidim stvari na taj način. Mislim da je naš zajednički cilj da živimo dobro, da dobro sarađujemo jedni s drugima i da poštujemo sve vrijednosti i razlike. Vi i mi možemo biti različiti, imamo različite kvalitete, možemo imati različite političke stavove, razlikovati se po naciji, vjeri, boji kože možemo biti različiti, govorimo različite jezike, ali moramo znati da smo ljudska bića i da dijelimo isti prostor . Ali u tom duhu, smatram da se sve više treba ekonomski povezivati ​​kada nas pogađa globalna ekonomska kriza i imamo problema sa osiromašenjem, sa energetskim resursima. Vidite hladne dane i mislim da se trebamo fokusirati na ono što nas zbližava, a ne na ono što nas razdvaja.Proživjeli smo sve ratove, zločine, genocide i ne treba ih ponoviti ni jednom narodu.

BNT: Predsjednica Kosova, gospođa Osmani, zakazala je djelimične izbore za 18. decembar, može li to riješiti probleme o kojima vi i ja sada pričamo?

Emilija Redžepi: Na osnovu ustava Kosova, predsednik ima obavezu da zakaže vanredne lokalne izbore u trenutku kada neko odluči i podnese ostavku. To je ona i uradila, ali i sama činjenica da ukoliko „Srpska lista“, koja predstavlja 90% Srba na sjeveru Kosova, ne izađe na ove izbore, sasvim je moguće da ovi izbori neće biti legitimni. vidjecemo sta ce biti na sam dan izbora,ali postoje alternative.Postoje pokazatelji koji govore da do izbora mozda i nece biti.Uticaj Republike Srbije je veoma ozbiljan.Sada smo kao vlada prije dva dana dali resor ministru za manjine i povratnike Nenadu Rašiću.Protiv njega je upregnuta cela ofanziva srpskih vlasti Nenad Rašić je moj dobar prijatelj i kolega, on i ja smo dugo godina bili poslanici u kosovskom parlamentu i on jako dobro poznaje kosovski politički sistem, i zna da brani prava Srba unutar kosovskih institucija.Ne vidim razlog zašto bi neko bio protiv njega.Ne znam da li će njegova stranka ići u parcijalni lokalne izbore, ali postoje i druge srpske stranke koje hoće učestvovati u njima. Ne mogu vam reći kolika će biti izlaznost jer zavisi od mnogo faktora, kao što su prijetnje i ucjene, a onda ćemo vidjeti šta će biti.

BNT: Gospođo Redžepi, tokom posjete predsednika Kosova Sofiji prije nekoliko dana, pokrenuta je tema Bugara koji žive na Kosovu, koja prava imaju i da li mogu da uđu u kosovski ustav?

Emilija Redžepi: Ljudi i ustavna kategorija, kao što sam već rekla na početku, su Albanci, Srbi, Bošnjaci, Turci, Romi, Aškalije i Egipćani. To su narodi koji se na Kosovu percipiraju kao narodi sa ustavnom kategorijom, što, međutim, ne znači da se pitanja nacionalnog identiteta ne mogu razjasniti na drugi način. Ne znam koliko je Bugara na Kosovu, ali znam da su postojale neke nevladine organizacije i ubrzo je bugarski ambasador u Prištini razgovarao na tu temu sa premijerom Kurtijem. Ali zašto Bugari ne bi bili uključeni? Svako ko živi na Kosovu i prihvata ga kao svoju državu ima građansko i ljudsko pravo da se definiše kako želi. Opet kažem, ne znam koliki je broj Bugara. Sledeće godine će biti popis stanovništva na Kosovu, pa ćemo vidjeti. Znam da je prije nekog vremena bilo zloupotreba vašeg državljanstva i ličnih karata jer nas proces liberalizacije viznog režima ograničava da slobodno putujemo i radimo. I jedan broj od studenata je možda iskoristio priliku da studira u Bugarskoj, jer ste pomogli mnogim našim studentima. U Bugarskoj postoji veliki broj ljekara i ekonomista sa Kosova koji su diplomirali na vašim prestižnim univerzitetima u Sofiji i Plovdivu, a veoma se uklapaju u zemlje zapadne Evrope. Neki od njih su to vidjeli kroz svoje obrazovanje u Bugarskoj, koje je pristupačnije i korisnije. Ne znam, vidjećemo na predstojećem popisu na Kosovu. Niko nema pravo da ograniči ili zaustavi proces razjašnjenja nacionalnog identiteta bilo kog građanina koji živi na Kosovu. Demokratsko je pravo svakoga da razjasni kako smatra da je njegovo porijeklo, što je u konačnici njegovo ljudsko pravo.

BNT: Malopre ste govorili o Briselskom sporazumu, ali je prema njemu planirano stvaranje Zajednice srpskih opština na Kosovu. Može li se ovo uraditi?

Emilija Redžepi: Upravo je to jedna od tema Briselskog sporazuma – formiranje Zajednice srpskih opština u sredinama gdje žive Srbi, tačnije u sjevernom delu. Stvaranje opština etničkih Srba zaoštrilo je odnose između kosovske vlade, Srpske liste i Republike Srbije. Kada govorim o “Srpskoj listi”, ona donosi udruženje za Vladu Republike Srbije i oni veoma zahtjevaju da to ispunimo. Sam naziv udruženja ili zajednice za etničku grupu je, po mom mišljenju, pogrešan. Opština ne može biti bugarska, albanska, srpska ili bošnjačka. Opština je građanska i svi koji žive u njoj moraju biti ravnopravni. I upravo zbog ovog imena postoje ta napetost i zategnuti odnosi. Mislim da premijer Kosova ima veoma čvrst stav i neće dozvoliti nikakvu opciju za stvaranje etničkih opština ili udruženja, jer nas to dovodi u drugu situaciju. Takav slučaj već imamo u Bosni i Hercegovini, jer je tako nastala lokalna Republika Srpska i zbog te prijetnje smo vrlo osjetljivi po pitanju toga kako to učiniti. Ne kažem da to ne može da se uradi, ne kažem da Srbi nemaju pravo da žive na Kosovu, ali u isto vreme mislim da treba da žive sa svima nama. Zašto da se izolujemo i odvojimo? Zašto dizati još etničkih tenzija – to nas je skupo koštalo u prošlosti. Kao roditelj, vidim budućnost svoje djece kao što vi vidite svoju djecu u svojoj zemlji. Smatram da niko nema pravo da oduzme život vašoj porodici i vašem djetetu jer se neko drugačije definiše po nacionalnoj osnovi.

Video snimak intervjua na Nacionalnoj Bugarskoj Televiziji pogledajte Ovdje