Pripremio: Berzat Berzati

U intenzivnoj diskusiji na Komisiji za ljudska prava, narodni advokat Naim Ćeljaj izrazio je ozbiljnu zabrinutost zbog alarmantnog porasta slučajeva seksualnog nasilja nad maloletnim devojčicama na Kosovu. Najnoviji izveštaj Evropske komisije o ljudskim pravima naglašava tekuće izazove sa kojima se suočavaju kosovske institucije, uključujući odugovlačenje sudskog procesa i preopterećenost predmetima u pravosudnom sistemu.

Ćeljaj je istakao da, uprkos napretku koji je zabilježen, mnoga pitanja ostaju neriješena i zahtijevaju povećanu pažnju. On je istakao važnost bliske saradnje sa Kancelarijom za dobro upravljanje kako bi se nadgledala implementacija preporuka i osigurala efikasna zaštita građana.

Takođe, Ćeljaj je naveo poteškoće sa kojima se susreće Specijalni sud u Hagu i tretman optuženih, ističući moguću diskriminaciju građana Kosova. Zahtijevao je da institucije unaprijede mehanizme nadzora i osiguraju jednaku pravdu za sve.

Čitav prilog koji je preuzet sa kosovskog onlajn medija Ekonomia Online možete pročitati u nastavku:

Aspekti ljudskih prava prema Izveštaju Evropske komisije o Kosovu 2024, bila je tema razgovora u Komisiji za ljudska prava, ravnopravnost polova, za nestala lica, žrtve seksualnog nasilja u ratu i peticije sa Ombudsmanom Naimom Ćeljajem. Ćeljaj je rekao da se institucija koju vodi kontinuirano bavi svim problemima, a zabrinjavajućim vidi porast broja slučajeva silovanja maloljetnih djevojčica.

„S velikom zabrinutošću gledamo na pitanje seksualnog nasilja. Prije dva mjeseca održali smo sastanak sa akterima koji se bave seksualnim nasiljem. Dali smo i statistiku, stanje je alarmantno, broj slučajeva silovanja mladih djevojaka je u porastu i situacija je zabrinjavajuća. Što se tiče medija, odnosno jezika koji se pojavljuje u medijima, jezika mržnje. Vidjeli smo da općenito postoji standard slobode medija. Naravno, ustavne komisije su te koje ispituju ove slučajeve“, rekao je Ćelaj.

„Izvještaj o napretku je pokazao napredak, ali može biti zabrinjavajući jer mi i dalje imamo iste probleme i treba mu posvetiti veliku pažnju. Smatra se uspjehom koordinacije sa Ombudsmanom i Uredom za dobro upravljanje. Imperativ je i ključno da on nadgleda preporuke sa izvršnim agencijama koje kontroliše. Kontinuirano smo prezentirali periodične i godišnje izvještaje u kojima smo jasno prikazali ispunjenje obaveza. Većina njih je implementirana, a neke ostaju nesprovedene. Tokom ove godine bavili smo se dva aspekta, prvi je mentalno zdravlje preko 65 godina, a drugi je zdravstveni izvještaj za djecu“, rekao je Ćeljaj, ističući kašnjenja u pravosudnom sistemu i kašnjenje sudskih sporova zbog preopterećenost predmeta.

“Došlo je do kašnjenja u formi pravde, preopterećenost predmeta je drugo pitanje, desetine hiljada idu u sudski proces. Implementacija zakona nije adekvatna, građani traže sudsku zaštitu i produženo je vrijeme neovršenih predmeta”, dodao je on.

Zastupnica opozicione Demokratske partije Kosova Ganimete Musljiu postavila je pitanje o tretmanu bivših čelnika OVK u Specijalnom sudu u Hagu.

„Danas se navršava četiri godine otkako su lideri OVK uhapšeni u Hagu. Ljudska prava su često kršena. Kao i poslednji slučaj Jakup Krasnićija sa 8 vozila. Pitam se da li pratite”, upitala je.

A narodni advokat je ispričao o poteškoćama na koje je naišao tokom posjete bivšim šefovima država.

“Što se tiče Specijalnog suda koji sam posjetio, to je bila neprimjerena situacija jer mi je bila potrebna dozvola za sastanak. Činilo mi se nepravednim što je odbijen moj zahtjev za posjetu. Uspio sam posjetiti i razgovarati o brizi oko tretmana u zatvoru i problemima sa posjetama. Došao sam do stavova koji su objavljeni u izvještaju za 2021. Trenutno, ovo što primjećujem nema veze sa optuženim, ali ni sa žrtvama, što smatram rizikom koji će nas dovesti do diskriminacije građana koji se tretiraju u Specijalni sud”, rekao je on.