Uspostavljanje izraelsko-palestinsko-jordanske konfederacije: Zašto sada i kako?

Autor: Dr. Alon Ben-Meir

Slijedi kratak sažetak velikog mirovnog prijedloga koji bi doveo do kraja izraelsko-palestinskog sukoba u okviru izraelsko-palestinsko-jordanske konfederacije. Cijeli prijedlog nedavno je na internetu objavio World Affairs i bit će dostupan u štampi u drugoj sedmici marta.

Nakon 73 godine sukoba, bez obzira na mnoge promjene na terenu, politički vjetar koji je zapljusnuo Bliski istok, i povremeno nasilje između Izraela i Palestinaca, držim da Palestinci neće odustati od svoje težnje za državnošću. Na kraju, rješenje dvije države ostaje jedina održiva opcija za okončanje njihovog sukoba.

Međutim, razlika između okvira za mir o kojem se raspravljalo 1990-ih i 2000-ih, gdje je fokus bio na uspostavljanju palestinske države na Zapadnoj obali i Gazi u odnosu na sadašnje vrijeme, je u tome što su stvorene mnoge nove, nepovratne činjenice: posebno ispreplitanje izraelskog i palestinskog stanovništva na Zapadnoj obali, Jerusalemu i užem Izraelu; status Jerusalima, gdje obje strane imaju jedinstven vjerski afinitet; izraelska naselja na Zapadnoj obali, od kojih će većina morati ostati na mjestu; isprepleteni problemi nacionalne sigurnosti Izraelaca i Palestinaca; i palestinske izbjeglice, koje treba preseliti i/ili nadoknaditi.

To me navodi na uvjerenje da nezavisne izraelske i palestinske države mogu mirno koegzistirati i biti održane samo kroz uspostavljanje izraelsko-palestinske konfederacije kojoj bi se kasnije pridružio Jordan, koji ima suštinski nacionalni interes u rješavanju svih sukobljenih pitanja između Izraela. i Palestinci. U tom cilju, sve strane će morati u potpunosti i trajno da sarađuju na mnogim nivoima koje zahtijevaju gore navedeni promjenjivi uslovi na terenu, od kojih većina više ne može biti vraćena na status quo ante.

Postoje dvije kritične istine koje daju obrazloženje iza ovog prijedloga. Prvo, suprotno stavovima uzastopnih izraelskih vlada, uključujući Bennettovu vladu, trenutni uslovi nisu održivi i samo bi mogli učiniti sukob sve nerješivim i potencijalno eksplozivnim, sa sve manjim povratima za obje strane. Drugo, SAD, EU i arapske države smatraju da kontinuirani sukob raspiruje ekstremizam, destabilizira regiju i dozvoljava vanjskim silama kao što su Iran i ekstremističke grupe da iskoriste situaciju, što sve ozbiljno podriva njihove geostrateške interese.

Međutim, nikakav sporazum o uspostavljanju konfederacije ne može se postići i održati osim ako mu ne prethodi proces pomirenja od 5-7 godina. Sve tri strane moraju se od samog početka složiti da će takav proces na kraju dovesti do uspostavljanja izraelsko-palestinsko-jordanske konfederacije. Ovaj prijedlog počiva na šest centralnih stubova koji konfederaciju čine jedinom praktičnom opcijom za postizanje trajnog mira i sigurnosti.

A Palestinian stands above a village on the outskirts of the West Bank town of Bethlehem.

Isprepletene populacije

Činjenica da su Izraelci i Palestinci isprepleteni i usidreni u svojim trenutnim mjestima stanovanja čini jednostavno nemogućim njihovo fizičko razdvajanje. Procjenjuje se da na Zapadnoj obali ima 2,77 miliona Palestinaca i 400.000 Izraelaca, au istočnom Jerusalemu ima skoro 330.000 Palestinaca i 215.000 Izraelaca koji uglavnom žive u jevrejskim četvrtima koje okružuju istočni Jerusalem nakon 1967. godine.

Ni pod kojim okolnostima bilo koja sadašnja ili buduća izraelska vlada neće evakuirati značajan broj naselja. Većina doseljenika (više od 80 posto), posebno duž granice iz 1967. godine, te Izraelci i Palestinci koji žive u Jerusalemu i na istoku i na zapadu, ostat će na svom mjestu. Isprepleteno stanovništvo ostat će trajni faktor, i samo u kontekstu konfederacije Izrael i Palestinci mogu zadržati svoju neovisnost, iako će svaka strana imati manjinu druge koja će boraviti na teritoriji jedne druge, bilo kao punopravni građani ili kao stalni građani stanovnika.

View to Jerusalem old city. Israel

Jerusalem

Izraelsko-palestinskog mira neće biti ako istočni Jerusalem ne postane glavni grad palestinske države. S obzirom na jedinstvenost grada, samo puna saradnja između Izraela, Palestine i Jordana pod okriljem konfederacije će pružiti trajno mirno rješenje. Postoje tri razloga za potkrepljenje ovog argumenta: prvo, Jerusalem je dom najsvetijeg jevrejskog svetilišta, Zapadnog zida (vanjski zid Drugog hrama), trećeg najsvetijeg muslimanskog svetilišta, džamije al-Aksa i kupole Stijena (Haram al-Sharif), i najsvetija mjesta u kršćanstvu unutar Crkve Svetog groba. Ni pod kojim okolnostima Palestinci, Izrael ili Jordan neće dozvoliti bilo kakvu fizičku promjenu koja će promijeniti trenutni status quo.

Drugo, gradska infrastruktura i usluge – putevi, električna mreža, komunikacije i održavanje – potpuno su integrirani. Jednostavno ne postoji način da se ove usluge i međusobna povezanost između istočne i zapadne strane mogu značajno promijeniti. Treće, u istočnom Jerusalemu se nalazi najveća mješovita jevrejsko-arapska zajednica bilo gdje u svijetu, sa otprilike 330.000 Arapa i 215.000 Izraelaca. Nijedna strana ne očekuje da će se to promijeniti bilo kakvim mirovnim sporazumom. Kao takva, puna saradnja između svih strana postaje neophodna, a samo pod kišobranom konfederacije to će postati moguće.

Jerusalem, Israel – Aug. 9, 2002: An older Palestinian man in traditional dress approaches an Israeli Border Policeman to present his documents as he enters the city from the West Bank.

Sigurnost

Iz očiglednih razloga, izraelska nacionalna sigurnost i osjećaj nesigurnosti Palestinaca izvor su velike zabrinutosti svake strane. Stoga je sigurnosna saradnja ključna za svaki mirovni sporazum. Čak i sada postoji opsežna sigurnosna saradnja između Izraela i Palestinskih vlasti, kao i vrlo bliska sigurnosna saradnja između Izraela i Jordana. Sva tri entiteta nastoje dodatno osnažiti svoju nacionalnu sigurnost koja je međusobno povezana i koja se najbolje može postići pod krovom konfederacije.

View from the Mount of Olives on the dome of the rock and ancient cemetery through the barbed wire, as a symbol of Palestine Israeli conflict

Granice

Konačne granice će se odrediti zajedničkim dogovorom na osnovu rasporeda naselja, obima razmene zemljišta kako bi se nadoknadila naselja koja će ostati izvan zelene linije (4. jun 1967. godine, granice) i političke linije koja će uspostaviti između istočnog i zapadnog Jerusalima.

U okviru konfederacije, konture konačnih granica će biti uspostavljene nakon nekoliko godina pomirenja, biti političke i pojavljivaće se samo na kartama. Vremenski raspon tranzicije od tvrdih ka mekim granicama ovisit će o mogućim interakcijama između dvije strane na mnogim nivoima, posebno sigurnosnim, uključujući komercijalne veze, ekonomski razvoj, turizam i njegovanje povjerenja, koje je u središtu proces pomirenja.

“East Jerusalem, Palestinian Territory – May 15, 2013: A Palestinian woman confronts Israeli police during clashes on Nakba Day at Damascus Gate, East Jerusalem, May 15, 2013. The Nakba, literally, the “”catastrophe””, names the event when Palestinian refugees driven out of what became the State of Israel in 1948.”

Palestinske izbjeglice

Iako rješenje pitanja palestinskih izbjeglica nije direktno povezano s konfederacijom, neće biti rješenja za izraelsko-palestinski sukob sve dok se ovo problematično pitanje ne riješi s konačnom efikasnošću i izvršenjem. Rješenje izbjegličkog pitanja počiva tada, kao i uvijek, na kompenzaciji i/ili preseljavanju, uglavnom na Zapadnoj obali, i ponudi kompenzacije za one koji ne odluče da se presele, bilo da su u Libanu, Siriji, Jordanu ili šire. .

U svim prethodnim pregovorima između Izraela i Palestinaca, potonji su se složili da rješenje palestinskog pitanja izbjeglica počiva na preseljavanju i/ili kompenzaciji, te da će se samo relativno mali broj izbjeglica moći vratiti u sam Izrael po spajanju porodice. U okviru konfederacije, problem izbjeglica će doći do odgovarajućeg i brzog rješenja.

Israel and Palestine handshake, international friendship policy, flag background

Proces pomirenja

S obzirom na činjenicu da su Izraelci i Palestinci bili otuđeni jedni od drugih, posebno od Druge intifade 2000. godine, i duboko nepovjerljivi jedni prema drugima, proces pomirenja mora prethoditi pregovorima, pod uslovom da kraj igre (uspostavljanje konfederacije ) je unaprijed dogovoreno. Proces pomirenja sastoji se od višestrukih mjera za izgradnju povjerenja između vlada i naroda i među ljudima koje su ključne za postepeno ublažavanje dubokog animoziteta i nepovjerenja između dvije strane tokom vremena, o čemu se ne može jednostavno pregovarati za pregovaračkim stolom.

Uspostavljanje konfederacije omogućiće strankama da ostvare i održe svoje nacionalne aspiracije. Izrael će moći da osigura svoju demokratiju i svoj jevrejski nacionalni identitet, Palestinci će ispuniti svoje težnje za državnošću, a Jordan će zadržati svoju nezavisnost i dodatno unaprediti svoju nacionalnu bezbednost. U takvim uslovima mira, sve tri države će zajedno rasti i napredovati, te stvarati širi regionalni mir. /Kosova.info.

Go to TOP