Grupa od deset država članica Evropske unije pokrenula je novu inicijativu za reformu pristupa bloka donošenju odluka o diplomatiji i odbrani nakon godina unutrašnjeg neslaganja oko tog pitanja.

Iako bi reforma pogodovala Francuskoj i Njemačkoj, dvjema najmnogoljudnijim nacijama EU-a, prethodni pokušaji da se promijeni sistem odlučivanja donijeli su podijeljena mišljenja država, navodi se u zajedničkom tekstu novinskih agencija koje djeluju u okviru Evropske Redakcije (European Newsroom – enr) ANSA, AFP, Agerpres, APA, BTA, dpa, EFE, FENA, HINA, STA i Tanjug.

Početkom maja, takozvana Grupa prijatelja, predvođena Njemačkom, koja također uključuje Belgiju, Finsku, Francusku, Italiju, Luksemburg, Nizozemsku, Sloveniju i Španiju, uputila je apel za reviziju glasanja o Zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a (ZVSP). Rumunija se ove sedmice pridružila toj grupi.

Umjesto jednoglasnog odlučivanja o ključnim odbrambenim i diplomatskim pitanjima, Grupa je pozvala na sistem koji se zove glasanje kvalificiranom većinom. Za takvo odlučivanje potrebno je da se 15 od 27 zemalja slaže oko nekog pitanja, a sve dok tih 15 država imaju više od 65 posto ukupnog stanovništva Evropske unije što je otprilike 450 miliona.

– Cilj ovakvog prijedloga glasanja je da se poveća učinkovitost i brzina donošenja vanjskopolitičkih odluka. U kontekstu ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine i rastućih međunarodnih izazova s kojima se EU suočava, članovi Grupe uvjereni su da vanjska politika EU treba prilagođene procese i procedure u cilju jačanja EU-a kao vanjskopolitičkog aktera – navela je ova grupa u dokumentu.

U suprotnosti s tom grupom, formirana je koalicija zemalja koje se zalažu za održavanje sistema odlučivanja na principu jednoglasnosti. U toj koaliciji su, između ostalih, Poljska i Mađarska.

Geopolitička situacija zahtijeva brzinu u donošenju odluka

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock naglasila je da grupa ne predlaže revoluciju, već procjenu onoga što se može učiniti unutar postojećih ugovora EU-a kako bi vanjska i sigurnosna politika Unije postala učinkovitija.

Postojeći ugovori, pod takozvanim “prijelaznim klauzulama”, dopuštaju prelazak s jednoglasnog na donošenje odluka kvalificiranom većinom u određenim područjima, uključujući uvođenje sankcija.

Njemački kancelar Olaf Scholz smatra neizbježnim promjene u glasačkim procedurama Evropske unije. Ne bi trebalo biti moguće da jedna pojedinačna država članica može sve zaustaviti, kazao je Scholz njemačkim medijima.

U govoru u Evropskom parlamentu u Strasbourgu, Scholz je također govorio o potrebama reformi unutar Evropske unije, uključujući promjene potrebne za prijem više zemalja u sada 27-članu Uniju. Više bi se odluka moralo donositi većinom, a ne jednoglasnošću, rekao je.

Slično je govorio i španski premijer Pedro Sánchez tokom institucionalnog obilježavanja Dana Evrope 9. maja. “Moramo biti odlučni u uvođenju glasanja kvalificiranom većinom i tome biti dosljedni. Ukoliko težimo Evropskoj uniji koja će u jednom trenutku imati više od 30 država članica, morat ćemo promijeniti način donošenja odluka koje provodimo”, rekao je Sánchez.

Slovenija je za sada dio Grupe prijatelja “kako bi pratila što se događa”, rekao je državni sekretar slovenskog Ministarstva vanjskih poslova Samuel Žbogar. “Kao mala zemlja, želimo reći koji bi mogli biti naši problemi i jasno staviti do znanja da su nam potrebne određene garancije da će se naši interesi uzeti u obzir”, dodao je.

– Učinkovitiji proces donošenja odluka, putem glasanja kvalificiranom većinom, dao bi EU mogućnost da brzo djeluje i ima uticaj – rekao je rumunski ministar vanjskih poslova Bogdan Aurescu. Podsjetio je da je, istovremeno, za Rumuniju i dalje važno osigurati potrebne mehanizme za zaštitu i očuvanje nacionalnih interesa.

Talijanski ministar vanjskih poslova i međunarodne saradnje Antonio Tajani lično se zalaže za glasanje kvalificiranom većinom (u vanjskoj politici), ali smatra da nije vrijeme da se sada bavi tim pitanjem, nego predlaže da se to pitanje otvori nakon završetka ukrajinske krize i nakon što se zaključi proširenje Unije na zemlje zapadnog Balkana.

Očuvanje veta

Poljski ministar vanjskih poslova Zbigniew Rau rekao je poljskim medijima da postoji snažna tendencija njemačkih susjeda da ona pitanja koja podliježu jednoglasnom odlučivanju, kao što su porezna, sigurnosna i vanjskopolitička, treba odlučivati većinom glasova. “Mi kao Poljska na to ne možemo pristati”, kazao je.

Bugarska zasad ostaje pri svom vetu, kazao je vršitelj dužnosti ministra vanjskih poslova Ivan Kondov. Naveo je da želi da tako i ostane, ali je dodao da bi sljedeća vlada u Sofiji to trebala preuzeti. Očekuje se da će Bugarska uskoro imati novu vladu, koju će voditi bivša evropska komesarka Mariya Gabriel.

Sofija je jednom upotrijebila veto od ulaska u Evropsku uniju 2007. godine, u vezi s početkom pregovora o proširenju sa Sjevernom Makedonijom prošle godine.

Sofija i Skoplje imaju neriješena bilateralna pitanja, a Bugarska i Evropska unija insistiraju da se, kako bi se otvorila prva pregovaračka poglavlja, izmijeni Ustav Sjeverne Makedonije kako bi se lokalna bugarska manjina uključila kao jedna od ostalih manjina u bivšoj jugoslavenskoj republici.

Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, generalni sekretar Evropskog pokreta u BiH Haris Plakalo smatra da promjena pravila glasanja neće toliko uticati na ovu zemlju, jer je BiH dobila status zemlje kandidata za članstvo u EU u decembru prošle godine, iako nije ispunila sve uvjete.

– Ne trebamo, niti možemo biti zabrinuti kada je u pitanju promjena pristupa odlučivanju o vanjskoj politici u Vijeću EU, jer je širenje EU na zapadni Balkan definirano i određeno mnogim dokumentima, strategije i zacrtano kao jedna od važnih zadaća EU-a – kazao je Plakalo Feni.

Nemanja Todorović Štiplija s portala European Western Balkans, koji se fokusira na zemlje zapadnog Balkana, rekao je da rasprava o jednoglasnom odlučivanju traje godinama, ali nema naznaka da će se riješiti u skoroj budućnosti.

– Istina je da je takav način odlučivanja usko vezan za temu proširenja, ali veći značaj ima za situaciju kojoj trenutno svjedočimo – protivljenje Mađarske određenim odlukama u domeni zajedničke vanjske i sigurnosne politike – dodao je.

Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó izrazio je zabrinutost zbog rasprave o glasanju kvalificiranom većinom u vanjskoj politici EU-a, ističući važnost održavanja zahtjeva jednoglasnosti za zaštitu nacionalnih interesa.

Szijjártó je na pres-konferenciji kazao da je održan sastanak na nivou ambasadora za one države članice koje žele zadržati mogućnost odbrane vlastitih interesa u procesu donošenja odluka u Briselu.

Na pitanje da li je Hrvatska učestvovala na tom sastanku, hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je da nije upoznat s tom inicijativom.

Grlić Radman rekao je da Hrvatska ne podržava prijedlog da se u nekim oblastima vanjske politike Evropske unije odlučivanje konsenzusom zamijeni kvalificiranom većinom jer je jednoglasnost jedini mehanizam koji garantira ravnopravnost manjih država.

No, istaknuo je da to ne znači da Hrvatska nije za jedinstvo Evropske unije. “Naprotiv, do sada nikada nismo blokirali niti jednu odluku i uvijek smo bili konstruktivan saradnik”, poručio je.

Snaga je u različitosti?

Austrijski kancelar Karl Nehammer je rekao da je protiv centralizma i za raznolikost u EU, a samim time i protiv više većinskih odluka u EU. Borba za konsenzus bila je teška u EU, rekao je, ali to je osiguralo demokratiju i raznolikost.

Austrijsko Ministarstvo vanjskih poslova također je izrazilo skepticizam prema prijedlogu, rekavši da glasanje kvalificiranom većinom nije lijek za sve. “Samo je politička volja ključ uspjeha, borba za kompromis bit je EU. A kad se dogovori postignu, podržavaju ih svi. To je posebna vrijednost, pogotovo u nestabilnim vremenima kao što je sada”. U prošlosti su se, međutim, najviši austrijski političari zalagali za odluke većine.

Grupa prijatelja je rekla da ima za cilj koordinaciju s institucijama EU-a i blisku saradnju sa svim državama članicama, pozivajući druge zemlje da se pridruže njezinoj reformskoj akciji. Ako prosta većina zemalja EU-a – 14 od 27 država članica – glasa za pokretanje procesa reforme ugovora EU-a, pregovori bi mogli započeti.