U Afganistanu se vodi ‘talibanski rat’ protiv heroina

Pripadnici talibanskih protunarkotičkih jedinica sistemski uništavaju polja maka i zalihe opijuma.

U aprilu 2022. talibanski vrhovni vođa Hibatullah Akhundzada je naredio da je uzgoj maka – iz kojeg se može izvući opijum, ključni sastojak droge heroin – strogo zabranjen. Svako ko prekrši zabranu će imati uništene svoje poljoprivredne parcele i biti kažnjen prema šerijatskom pravu, piše BBC.

Portparol talibana je rekao da su nametnuli zabranu zbog štetnih efekata opijuma – koji se dobija iz čahura makovih sjemenki – i zato što je to protiv njihovih vjerskih uvjerenja. Afganistan je nekada proizvodio više od 80 posto svjetskog opijuma. Heroin proizveden od afganistanskog opijuma čini 95 posto tržišta u Evropi.

David Mansfield, vodeći stručnjak za trgovinu drogom u Afganistanu, radi sa kompanijom Alcis, britanskom firmom koja se specijalizuje za satelitsku analizu.

“Ono što je vrlo vjerovatno jeste da će uzgoj biti manji od 20 posto u odnosu na 2022. godinu. Razmjere ovog smanjenja će biti bez presedana”, kaže on.

“Snimci visoke rezolucije Helmandske pokrajine pokazuju da je uzgoj maka smanjen na manje od 1.000 hektara, dok je prethodne godine bio 129.000 hektara”, kaže David Mansfield.

Poljoprivrednik Niamatullah Dilsozi u okrugu Marjah – kaže da su poljoprivrednici u Helmandu, uporištu talibana, gotovo svi pridržavaju zabrane.

“Neki poljoprivrednici su pokušali uzgajati mak u svojim dvorištima skrivenim iza zidova, ali talibani su saznali i uništili ta polja”, kaže on.

“Vrlo smo nezadovoljni. Pšenica nam donosi manje od četvrtine onoga što smo nekada zarađivali od opijuma”, kaže on. “Ne mogu zadovoljiti potrebe svoje porodice. Morao sam uzeti zajam. Glad je na vrhuncu i nismo dobili nikakvu pomoć od vlade.”

BBC je pitao i Zabihullaha Mujahida, glavnog portparola talibanske vlade, šta njegova vlada radi kako bi pomogla ljudima.

“Znamo da su ljudi vrlo siromašni i da pate. Ali šteta od opijuma nadmašuje njegove koristi. Četiri miliona naših ljudi od ukupnog broja stanovnika od 37 miliona patilo je od zavisnosti od droge. To je veliki broj”, kaže on. “Što se tiče alternativnih izvora života, želimo da međunarodna zajednica pomogne Afganistancima koji trpe gubitke.”

Odbacuje tvrdnje UN-a, SAD-a i drugih vlada da je opijum bio glavni izvor prihoda za talibane kada su se borili protiv zapadnih snaga i prethodnog afganistanskog režima.

Kako mogu očekivati da međunarodne organizacije pomognu kada je talibanska vlada ugrozila njihove operacije i finansiranje zabranom ženama da rade u svim NVO-ima, pita BBC.

“Međunarodna zajednica ne bi trebala povezivati humanitarne probleme sa političkim pitanjima”, odgovara Mujahid. “Opijum ne šteti samo Afganistanu, čitav svijet je pogođen. Ako je svijet spašen od ove velike zloće, onda je samo pravedno da afganistanski narod dobije pomoć zauzvrat.”

Mike Trace, bivši zvaničnik UNODC-a, bio je visoki savjetnik britanske vlade za politiku droga kada je prvi talibanski režim zabranio uzgoj opijuma 2000. godine, godinu dana prije američke invazije na Afganistan.

“To nije dovelo do masovnog i trenutnog utjecaja na zapadne cijene i tržišta, jer postoji velika akumulacija zaliha od strane aktera duž tog puta krijumčarenja drogom”, kaže on. “To je priroda tržišta i nije se bitno promijenila u posljednjih 20 godina.”

Milijarde dolara su potrošene od strane SAD-a u Afganistanu u pokušaju da se iskorijeni proizvodnja i krijumčarenje opijuma, u nadi da će se smanjiti izvor finansiranja talibana.

Lansirali su i zračne udare na polja maka na teritoriju pod kontrolom talibana, spaljivali zalihe opijuma i izvodili napade na laboratorije droge.

Međutim, opijum se također slobodno uzgajao na područjima koja je kontrolisalo bivši afganistanski režim podržan od strane SAD-a, što je BBC svjedočio prije preuzimanja vlasti od strane talibana 2021. godine.

Za sada se čini da su talibani postigli u Afganistanu ono što Zapad nije nikada uspio.

Go to TOP