Srbija: Ključno pitanje budućnosti skladištenje energije jedna od poruka sa konferencije: Transformacija ka održivoj budućnosti


Beograd, 30. novembar 2022

Na danas održanoj konferenciji nemačko-srpske privredne komore i kompanije Siemens Srbija u hotelu Hilton jedan od zaključaka jeste da su izazovi održivog razvoja preduzeća usled klimatskih promena postala paradigma današnjice, i samim time neophodnost koja se nametnula, i da je postao mnogo više od poželjnog u lancu od institucija do potrošaća kaže se u zaključku.

Prilikom konferencije su od strane predstavnika kompanija i stručnjaka predstavljeni izazovi ekoloških odredbi i konkretne akcije u smeru zelene transformacija, naprednih tehnologija i inovacije u industriji koje su ključne za promene. Takođe predstavnici AHK Srbija su izrazili spremnost za pružanje podrške kompanijama radi bolje konkurentnosti na stranim tržištima prenosi Kosova.info.

„Imajuću u vidu turbulentna vremena i izazove sa kojima se globalna privreda suočava, od ključne je važnosti za sve kompanije u Srbiji, uključujući mala i srednja preduzeća, da svoje poslovanje zasnuju na postulatima održivosti i „zelenim“ ciljevima. Međutim, održivi razvoj mora da bude zadatak svih: države, društva i biznisa, ali i struke, potrošača i svih građana. Na ovom putu ne sme da bude odlaganja, to je zadatak za danas“, zaključeno je na konferenciji „Transformacija ka održivoj budućnosti“ u organizaciji Nemačko-srpske privredne komore (AHK Srbija) i kompanije Simens.

Prema rečima Ivana Smiljkovića, člana Upravnog odbora AHK Srbija, srpske kompanije koje teže da budu deo nemačkih i evropskih lanaca snabdevanja, moraće da preduzmu konkretne akcije u oblasti održivog razvoja i da svoje poslovanje usklade sa najnovijim ekološkim standardima, ali i sa procedurama koje se tiču ljudskih prava na radnom mestu. U Nemačkoj 1. januara 2023. stupa na snagu novi zakon o  dobavljačkim lancima, prema kojem će sve kompanije sa više od 3.000 zaposlenih morati da godišnje izveštavaju vladu o statusu osnovnih ljudskih prava i poštovanju ekoloških odredbi u lancima snabdevanja. Od 2024. ovo će biti obaveza svih kompanija iznad 1.000 zaposlenih.

„Nemačko-srpska privredna komora, u okviru odbora „Dobavljački lanci u Srbiji“, pomoći će srpskim firmama koje posluju sa Nemačkom u prilagođavanju na nove propise i pružiće im podršku na putu ka održivom poslovanju“, najavio je Smiljković. AHK Srbija već sprovodi projekat Young Energy Europe koji omogućava mladim profesionalcima usavršavanje u oblasti energetske efikasnosti, a uskoro pokreće Business Desk za zeleni vodonik kao impuls privredi za pokretanje održivih projekata i obuke za upravljanje emisijama CO2 u kompanijama.

Medeja Lončar, generalna direktorka Simensa za Srbiju, Hrvatsku i Sloveniju, istakla je da se ova kompanija obavezala da do 2030. bude karbon neutralna, a da za 20 odsto smanji CO2 otisak kod svojih dobavljača. Prema njenom mišljenju, zelena transformacija, napredne tehnologije i stalne inovacije u industriji su odgovor na brojne izazove sa kojima se privreda sreće.

„Ova godina sa nepogodama širom sveta pokazala nam je kako će svet izgledati ukoliko se ne uhvatimo u koštac sa problemima. Podatak da smo već 8. jula 2022. u Srbiji potrošili sve prirodne resurse za ovu godinu znači da danas trošimo resurse za buduće generacije. Upravo zato, održivim razvojem moramo da se bavimo danas kako bi naše zajedničko sutra bilo izvesno. Održiva ekonomija nije moguća bez inovativnih rešenja, a kompanije koje osmišljavaju i ulažu u njihov razvoj imaju veliku odgovornost u postizanju ciljeva održivog razvoja. Svesni smo toga da lideri u branši treba da budu i lideri u održivom poslovanju, ali važno je shvatimo da je ovo zadatak za celo društvo“, rekla je direktorka Simensa.

U okviru konferencije održan je i panel na kojem su predstavnici privrede i struke diskutovali o tome kako da poslujemo odgovorno u izazovnim vremenima i na koji način kompanije mogu transformišu svoje poslovanje ka održivoj budućnosti. Tom prilikom, prof. dr Željko Đurišić (Elektrotehnički fakultet, Univerzitet u Beogradu) istakao je da ključno pitanje budućnosti nisu resursi, već skladištenje energije. „Takođe, edukacija je važna i treba da počne od škola. Zašto svaka škola u Srbiji ne bi bila kupac-proizvođač, jer bi na taj način 80 odsto energije koju potroši mogla potroši mogla da proizvode na svom krovu“, kaže prof. Đurišić.

Nebojša Petrović (Elektromreža Srbije – EMS) istakao je da je za ovu kompaniju energetska efikasnost ključna i da su u tom delu u evropskom vrhu sa nivoom gubitka od dva odsto. Miloš Đukanović (Henkel Srbija) rekao je da se bliži trenutak za sve dobavljače u Srbiji da će biti u obavezi da posluju održivo i odgovorno, dok je Ivan Smiljković (ProCredit banka) dodao da firme koje štete životnoj sredini već imaju problem da obezbede finansijsku podršku, a uskoro to neće ni biti moguće. 

Go to TOP