SAD i saveznici vjerovatno neće pristati na ruske ‘garancije’

Rusija ne treba očekivati da će SAD i saveznici pristati na njen zahtjev za ekspanzivnim setom “sigurnosnih garancija”, uključujući zabranu daljeg širenja NATO-a i prekid svih vojnih aktivnosti Alijanse u istočnoj Evropi, Kavkazu i centralnoj Aziji.

Poručili su to jučer stručnjaci i američki zvaničnici.

SAD i njihovi saveznici u NATO su, međutim, signalizirali da bi možda bili spremni da uđu u pregovore sa Rusijom, posebno ako Kremlj pristane da smanji broj trupa duž granice sa Ukrajinom, što je izazvalo zabrinutost zbog moguće invazije.

SAD i NATO reagovali su na par nacrta sporazuma koje im je rusko ministarstvo vanjskih poslova predstavilo ranije ove nedjelje, a zatim javno objavljeno u petak.

Nacrti, koji su pripremljeni bez konsultacija sa SAD i NATO, obavezali bi Alijansu da neće raspoređivati dodatne trupe u zemljama koje već nisu imale snage NATO 1997. godine.

To bi uključivalo bivše članice istočnoevropskog lagera kao što su Poljska, Mađarska, Češka, baltičke države i nekoliko drugih bivših sovjetskih republika.

Predloženi sporazum bi također obavezao obje strane na ograničenja u razmještanju raketa kratkog i srednjeg dometa i na vojne vježbe velikih razmjera u blizini ruske granice.

Malo ustupaka od Rusije

Zvaničnici SAD-a i NATO-a su istakli da nacrti ne sadrže velike ustupke Rusije po pitanju zabrinutosti Alijanse, kao što su nivoi trupa u blizini Ukrajine i druge agresivne akcije Kremlja.

“Jasno nam je da bi svaki dijalog sa Rusijom morao da se odvija na osnovu reciprociteta, da se bavi zabrinutošću NATO-a u vezi sa ruskim akcijama, da se zasniva na ključnim principima i temeljnim dokumentima evropske sigurnosti i da se odvija u konsultaciji sa evropskim partnerima NATO-a.

Ako Rusija preduzme konkretne korake za smanjenje tenzija, spremni smo da radimo na jačanju mjera za izgradnju povjerenja”, navodi NATO u saopštenju.

Na pozadinskom brifingu za štampu u petak, zvaničnik State Departmenta je koristio sličan jezik da bi naznačio da su SAD voljne da razgovaraju sa Rusijom, ali je dodao da Bidenova administracija neće pregovarati sa Rusijom o sigurnosti u Evropi bez prisutnih evropskih partnera.

Čeka se američki odgovor

Bidenova administracija priprema odgovor na zahtjeve Rusije koje namjerava da dostavi sljedeće nedjelje, saopštili su američki zvaničnici.

“Rusija je sada stavila na sto svoju zabrinutost u vezi sa aktivnostima Amerike i NATO-a”, rekao je savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan u izjavi datoj u petak na događaju koji je sponzorisao Savjet za spoljne odnose.

“Iznijećemo na sto našu zabrinutost zbog ruskih aktivnosti za koje vjerujemo da štete našim interesima i vrijednostima”, rekao je Sullivan. “To je osnova reciprociteta, na osnovu koje biste vodili bilo kakvu vrstu dijaloga. U nekim oblastima možemo da napredujemo, au drugim oblastima, jednostavno ćemo morati da se ne slažemo.”

Zabrinuti stručnjaci

Nekonvencionalna priroda ruskog gambita izazvala je zabrinutost nekih stručnjaka o tome šta je Kremlj očekivao da će time postići. Ruski zvaničnici predstavili su nacrte sporazuma Sjedinjenim Državama i NATO-u u srijedu, a onda su dokumente iznenada objavili u petak, prije nego što su navodne strane u sporazumima imale dovoljno vremena da odgovore.

“Učiniti ovo u roku od dva dana od predstavljanja prvog nacrta američkim diplomatama je zaista nečuveno”, rekao je za Glas Amerike Andrew Lohsen, saradnik Programa za Evropu, Rusiju i Evroaziju u Centru za strateške i međunarodne studije. “Brzina kojom se kreću ka javnom objavljivanju ovih dokumenata sugeriše da razumeju da ovi pregovori neće ići daleko.”

Jeffrey Edmonds, viši analitičar sigurnosnog istraživačkog centra CNA, rekao je za Glas Amerike da bi Rusija mogla da nametne pregovore zbog neuspjeha da stvori izgovor za invaziju na Ukrajinu.

“Za zemlju koja je dobro upućena u pregovore i sporazume… ideja da nam pošalje nacrt ugovora je pomalo apsurdna, i siguran sam da Rusi to razumiju”, rekao je on.

“U čemu je onda poenta”, upitao Edmonds. “Poenta je u tome što to postavlja veoma tanak sloj legitimiteta nad veoma velikom vjerovatnoćom da će oni ući u Ukrajinu u narednih nekoliko mjeseci.”

To je ono što Rusiju najviše brine

Michael O’Hanlon, viši saradnik i direktor spoljnopolitičkog istraživanja u Institutu Brookings, upozorio je na pretpostavku da su zahtjevi koje je Rusija iznijela u dva nacrta sporazuma ili maksimalistička pregovaračka pozicija koja treba da se pregovara ili predlog osmišljen da propasti.

“Mislim da su to stvarne, iskrene ruske želje”, rekao je on za Glas Amerike. “Ne mislim da su oni varka. To je ono do čega je Rusija najviše brine: da ima NATO u svom dvorištu.”

O’Hanlon, koji je tvrdio da bi bila greška da NATO dozvoli ulazak više bivših sovjetskih država u Alijansu, rekao je da vjeruje da ima smisla da se NATO angažuje sa Rusijom.

Međutim, rekao je, to bi trebalo da uradi otvorenih očiju. “Uvijek je moguće da ako na sve ovo kažemo da, da bi Putinu podstakao apetit za još više ustupaka.”

Go to TOP