Predsjednica Vjosa Osmani izjavila je u utorak da zahtjeve predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u vezi sa Srbima na Kosovu ne treba uzimati ozbiljno, dok je premijer Aljbin Kurti ocijenio da su ti zahtjevi neprihvatljivi i deo agresivne kampanje za nove sukobe.

Osmani je rekla da Vučić ne želi istinski povratak Srba u kosovske institucije, već da samo pokušava da skrene pažnju zapadnih zemalja.

“Kada Vučić govori o njihovom povratku (Srba) u institucije, on to predstavlja samo kroz riječi i retoriku kako bi skrenuo pažnju demokratskog sveta sa onoga što se zapravo dešava – a to su njegovi napori, napori njegove vlade i vojske, u stalnoj obuci paravojnih snaga čiji je jedini cilj nasilje”, izjavila je Osmani.

Vučić je u petak izneo nekoliko mjera i zahtjeva, među kojima je da se pripadnici srpske zajednice vrate u institucije koje su napustili novembra 2022. Tražio je i raspisivanje novih izbora u opštinama na sjeveru Kosova, gdje su na vlast trenutno albanski gradonačelnici jer su Srbi bojkotovali poslednje izbore.

Kurti je rekao da Vučićevi zahtjevi i najavljene mjere “proizilaze iz očaja, da nisu racionalni, ni miroljubivi”.

“Već suprotno, deo su agresivne kampanje za nove sukobe koji, bez sumnje, nemaju mjesto na Kosovu”, rekao je Kurti u prvom svom komentaru na Vučićev poziv za povratak Srba u kosovske institucije, koji je Evropska unija okarakterisala kao pozitivan korak.

Osmani je u obraćanju medijima izrazila sumnju da su Vučićevi zahtjevi iskreni, te dodala da kosovske institucije ipak moraju raditi na tome da “svi građani, bez obzira na etničku pripadnost, bili ravnopravni”.

“To (nepoverenje prema Vučićevim izjavama) ne znači da mi, kao kosovske institucije, ne treba da radimo u bliskoj saradnji sa svim našim građanima srpske nacionalnosti, kako bi, u skladu sa zakonskim procedurama, bili prisutni u svim kosovskim institucijama”, dodala je Osmani.

Izlazak više stotina Srba iz institucija na sjeveru Kosova inicirala je Srpska lista – najveća partija Srba na Kosovu koja ima podršku Srbije– zbog nastojanja Vlade Kosova da ukine ilegalne tablice koje je za gradove na Kosovu izdavala Srbija.

To kolektivno napuštanje kosovskih institucija, uključujući policiju i pravosudne organe, podržao je zvanični Beograd, obezbjedivši mjesečne novčane naknade za sve koji su “ostali bez posla”.

Usljedile su brojne krize na sjeveru, dok je situacija kulminirala 24. septembra 2023. kada je naoružana teroristička grupa Srba napala policiju u Banjskoj kod Zvečana, ubivši policajca Afrima Bunjaku heroja Kosova.

Kurti je u utorak rekao da su zahtjevi koje je on ranije uputio Srbiji “miroljubivi i racionalni” u poređenju sa onima koje je izneo srpski predsjednik.

“Prvo treba da razgovaramo o tri uslova koje sam postavio… predaja Milana Radoičića kosovskim vlastima, potpisivanje Sporazuma (o normalizaciji odnosa) i povlačenje pisma bivše premijerke (Srbije Ana Brnabić), koja je rekla da ne priznaje ni nezavisnost Kosova, ni mjesto u UN za Kosovo i da ne poštuje teritorijalni integritet Kosova”, rekao je Kurti.

Specijalno tužilaštvo Kosova je prošle nedelje podiglo optužnicu u slučaju Banjska protiv 45 osoba – među kojima je i Milan Radoičić. On je preuzeo odgovornost za ovaj napad i vjeruje se da se nalazi u Srbiji.

U međuvremenu je specijalni izaslanik EU za dijalog Miroslav Lajčak rekao da je Srbija povukla pismo o crvenim linijama koje je poslala Brnabić. Međutim, zvanični Beograd ove navode nije ni potvrdio niti demantovao.

Kosovo i Srbija su prošle godine prihvatili Sporazum o putu ka normalizaciji odnosa, ali sa njegovom implementacijom nije počelo.

Kosovo insistira da se ovaj sporazum potpiše, iako je EU saopštila da je on i bez toga pravno obavezujući za obje strane.