Ko je poklonio 5 miliona evra od prodaje “Banke Dardanija”?! / Misterija Mustafa-Bukoši

NAPISAO: IDRIZ MORINA

Mustafa i Bujar Bukoši, dvije ključne figure odgovorne za 5 miliona evra. Šta se krije iza ove logike? Da li bi neko od Albanaca posle Frančeska Marijana Marijana mogao da bude akcionar 95% kupovine akcija? Ali može li neko drugi stajati iza banke Popular Puglieze?

Ne beznačajan skandal koji je prošao bez puno buke, 2005. godine dogodio se u Albaniji, a glavni akteri su bili Isa Mustafa i Bujar Bukoši. Vlada Kosova, takođe poznata kao Vlada u egzilu paralelnih kosovskih institucija tokom okupacije, osnovala je banku u Albaniji pod nazivom Dardania Bank. Nakon raspuštanja Vlade i institucija Kosova u januaru 2000. godine, odlukom glavnog administratora UNMIK-a, tada su francuz Bernar Kušner, bivši čelnici Vlade Kosova, nastavili da upravljaju bankom i fondom “UFORK”.

Po određenim procedurama, organi koji su nastavili da postoje kao novčani fondovi u ime zapadnoevropskih zemalja u kojima su poslovali i poslovali, bili bi pozvani 2004. godine da ovlaste postupak prodaje „Dardania banke“ i koji se završava sastankom glavnog tijela, vanredne generalne skupštine januara 2005. godine u Tirani, kada je odlučeno da se pobjednikom proglasi italijanski konzorcij.

Neriješene prodajne dileme banke Dardanija banke

Šta se desilo sa “Bankom Dardanija” nakon što je prodata za 5 miliona evra? Kako je potrošeno ovih 5 miliona evra i gdje se slio? Je li Banka Dardanija vrijedila više?

Da li bi neko od Albanaca posle Frančeska Marijana Marijana mogao da bude akcionar 95% otkupa akcija? Ali može li neko drugi stajati iza banke Popular Puglieze?

Zašto je Francesco Mariano morao da se odrekne kontrole nad 95% dionica i ostane sa samo 30%, dok je banka Pulieze dobila 70% sa 5% dionica? Šta se može sakriti iza ove logike?

Da li je pogrešno citirati u zapisniku da će “Banka Dardanija” biti prodata banci “Banca Popolare Puliese”, a ne kao u originalu koji je ime banke: Banca Popolare Pugliese’.

Nigdje se u zapisu od pet stranica ne pojavljuje tačno ime: Pugliese. Zašto?!

Banka Dardanija, prema zvaničnom aktu obavještenja Centralne banke Albanije, bila je u vlasništvu “Fond der Republik Kosova Gjermani”, čije se ime nigdje ne pojavljuje u zapisniku na pet stranica sa sednice Skupštine, održane januara 5, 2005.

„Banka Dardanija je 14. marta 2005. godine podnela zahtev Banci Albanije za odobrenje Banke Albanije za prenos 100 odsto njenih akcija sa Fonda Republike Kosova Nemačka na konzorcijum koji čine Francesco Mariano Mariano i Narodna banka Pugliae (Banca Popolare Pugliese). Uz zahtjev je priložena relevantna dokumentacija koja podržava uredbu „O izdavanju dozvole za obavljanje bankarskih djelatnosti u Republici Albaniji.

Prema dostavljenoj dokumentaciji, vanredna Skupština akcionara banke Dardanija dala je saglasnost na ponudu konzorcijuma Francesco Mariano Mariano i Narodne banka Pulje koji će kupiti 100 posto dionica banke Dardanija. “F. Mariano Mariano je fizička osoba sa italijanskim državljanstvom i biće vlasnik 95 odsto kapitala banke Dardanija, a Narodna banka Pulje posedovaće 5 odsto kapitala ove banke”, navodi se u saopštenju.

Centralna banka Albanije, od 19.04.2005.

Prema rečima Gani Hodže, u kratkom razgovoru za “Bota sot” koji je predstavljao Švajcarski fond, novac od 5 miliona evra trebalo je da bude prebačen u fond UFORK, ali se to nikada nije dogodilo.

Kako se sjeća, odluka o prodaji “Banke Dardanija” donesena je nakon što mu je Centralna banka Albanije, odnosno njen direktor Adrian Fullani, rekao da postoje dva načina, ili da proda banku ili da ode u stečaj.

Čak je i Gani Hodža nekoliko puta pokušao da zahteva odgovornost, zahtevajući zvanično zatvaranje i izveštaje o radu UFORK-a, fonda osnovanog nakon raspuštanja Vlade Republike Kosovo. Pisao im je u svojstvu predsjedavajućeg Skupštine dioničara, ali uzalud, nisu ni zaslužili da odgovore, i Mustafa i Bukoši.

Ali, ono što proizilazi iz podataka operativnih dosijea banaka u Albaniji, kao i iz tužbi na adresi banke Dardanija, ispada da je ona transformisana u “Banku VENETO” (bivša Italijanska razvojna banka, Bivša banka Dardanija).

Istraga u Albaniji i na Kosovu mogla bi da otkrije kako su se sakrili i ko je imao koristi od pet miliona evra „Banke Dardanija“, pored sumnje u zloupotrebu drugih sredstava Vlade Republike Kosovo, stvorenih Ustavom Kačanika, i izbori nacionalni izbori 1992. i 1998. godine, iako su održani u uslovima okupacije, izlaznost je bila mnogo veća nego danas, na slobodi.

Proces “prodaje” banke Dardanija

Nedostaju i ozbiljni podaci za kompaniju „Deloite & T“, koja je u to vrijeme poslovala u Tirani i koja je bila angažovana na procjeni imovine „Banke Dardanija“ i kao savjetnik u procesu prodaje.

Takođe prema predmetnom zapisniku ističe se činjenica da je i pored činjenice da je ponuda kupca iznosila 5 miliona 57 hiljada evra, prodaja se vrši otplatom ponude od 57 hiljada evra, po paušalnoj ceni od 5 miliona evra. eura.

Radi razjašnjenja procesa prodaje “Banke Dardanija” donosimo kratke tačke, zapisnik sa sednice vanredne Skupštine, ovog tela, koje je odobrilo proces prodaje akcija “Banka Dardanija”, 2005. godine. ,

Banka Dardanija pre nego što je prodata, njeni organi, odnosno ‘vlasnik’, koji su dolazili iz bivših organa koje je formirala Vlada Kosova u egzilu, morali su da donose odluke.

Ti organi su formirali i najviše tijelo banka Dardanija, vanrednu generalnu skupštinu.

Sastanak u Tirani

Tako se 8. januara 2005. okupio na vanrednom sastanku u Tirani.

Prema zapisniku sa sastanka, čiju je kopiju dostavile novine, tog dana je Skupština, kojom je predsjedavao Isa Mustafa, tada još uvijek nije bio u LDK niti uključen u vladu, postavila za dnevni red, Jedina tačka koja je bila:

1. Razmatranje Izvještaja Komisije za sprovođenje prodaje akcija Dardania banke, u iznosu od 100%.

Sastanku su prisustvovali Bujar Bukoši, Muhamet Bicaj i Isa Mustafa iz njemačkog fonda, Gani Hodža iz Švicarskog fonda, Arsim Beriša iz italijanskog fonda, Driton Gumništa iz Luksemburškog fonda, Imer Beriša iz danskog fonda.

Takođe na tom sastanku su bili prisutni Ruše Gojani, član Borda direktora Banke i član Komisije za implementaciju prodaje, Bećir Mezeljdžiu, direktor Banke, Riza Redžepi, savetnik direktora za informatiku i Siljejman Šarka, bankovni advokat.

Zanimljivo je da sa tog sastanka nije bio Pjetër Colji, predstavnik njemačkog fonda, dok ga je na sastanku predstavljao Isa Mustafa. Prema zapisniku, nemački fond je imao 85 odsto akcija “Banke Dardanija”. Također, prema zapisniku, uz dozvolu su bili odsutni dr. Muhamet Šatr iz Švedskog fonda i Fadilj Istrefi iz Fonda Finske.

Prema izvještaju Ise Mustafe, on je 6. juna 2004. godine odlučio da imenuje Komisiju za sprovođenje prodaje dionica Banke Dardanija. Ova Komisija je zajedno sa Upravnim odborom “Banke Dardanija” preduzela sve radnje za prodaju akcija.

Zanimljivo je da je Komisija, kako navode, da bi proces prodaje bio što profesionalniji, zatražila da se angažuje kompanija “Deloite @ Touch”. Dana 21. juna odobren je prijedlog za angažovanje kompanije D@T za monetarnu procjenu Banke. Ova kompanija je takođe određena za konsultanta za prodaju 100% akcija banke.

Prema zapisniku, za kupovinu akcija konkurisale su dve banke i spajanje više preduzeća:

  • Pulieze National Bank u Tirani,
  • Artan Duljaku u svojstvu predstavnika pet kompanija, koje su učestvovale u fazi pretkvalifikacije, i
  • Kasabank A.D. (koja bi učestvovala u akviziciji sa Faktorbankom iz Slovenije).

Prema podacima u zapisniku, najvišu ponudu imala je Nacionalna banka Pulje(Pulieze National Bank u Tirani) sa 5 miliona i 57 hiljada evra, ocenila je kompanija Deloite @ Touch zajedno sa Upravnim odborom “Dardania banke” koji je procenio ponude.

Dana 11. decembra otvorena je cena koju je ponudio kupac (Francesco Marjano Marjanoi i Popularna banka Pulje), u prisustvu Pjetër Colji, Ruše Gojanija (član Komisije), Bećir Mezeljdžiu, direktor Banke, Anton Ležja, predstavnik Deloite @ Touch, Riza Redžepi savetnik direktora Banke i Abedin Bytyçi savetnik direktora banke za informatiku. Utvrđeno je da je kupac ponudio 5.057.000 eura po kursu od 30. septembra (1 euro + 1,27 dolara).

Prema ovom zapisniku, samo Italijani su konkurisali prema roku za tender. Ali ono što se ističe jeste da je postojalo svojevrsno opredjeljenje za promjenu dionica nakon kupovine Dardania banke od strane Italijana.

Tako Frančesko Marjano Marjano sa 95% akcija i Narodna banka Pulje sa 5% akcija, „dogovorom između dve strane je predviđeno da se ovaj udeo akcija promeni u roku od 6 meseci kako bi Nacionalna banka Puglia ima 70% dionica, dok će F. Marjano Marjano imati 30% dionica”.

Nakon rasprave, vanredna Generalna Skupština odobrila je ponudu italijanskog konzorcijuma, gospodin F. Mariano MARIANO 95% i Banca Popolare Puliese 5%.

Međutim, ovo tijelo je dalo priliku i druga dva konkurenta, da se razmotre u slučaju da se italijanski konzorcij povuče ili ne može ispuniti uslove ugovora.

Go to TOP