Internet je postao neizbježan dio svakodnevnog života, a njegovo sve veće prisustvo u različite svrhe, kao što su kupovina, bankarstvo, društvene mreže i komunikacija, čini ga idealnim mjestom za prevaru ljudi.

Prevaranti koriste različite tehnike, kao što su phishing, spamming ili lažne online trgovine, kako bi došli do ličnih podataka i novca ljudi. Zbog toga je važno biti oprezan i edukovan o različitim vrstama internetskih prevara te poduzeti mjere koje uključuju korištenje jakih šifri, antivirusnog i protu-spyware softvera, provjeru sigurnosti web stranica i provjeru identiteta osobe s kojom se komunicira online.

Važno je također biti svjestan da prevaranti često koriste emocionalne trikove kako bi privukli žrtve zbog želje za profitom.

Internetske prevare su sve češće, posebno u vezi s online kupovinom jer se korištenje istih povećava iz godine u godinu. Prevaranti koriste lažne web stranice i lažne profile na društvenim mrežama kako bi uvjerili ljude da kupuju proizvode ili usluge koje zapravo ne postoje ili ne isporučuju ono što je naručeno.

Građani moraju brinuti o svojim internet računima. Kada su u pitanju rizici građani treba da vode računa o svojoj ličnoj zaštiti na internetu u smislu kvalitetne zaštite svojih računa (na društvenim mrežama, elektronske pošte i dr.) te da paze da ne postanu žrtve phishinga.

Kako prepoznati phishing?

Kada se govori o Phishing, to je proces putem kojega prevaranti dobivaju pristup osjetljivim podacima poput korisničkih imena, šifri ili podataka s kreditnih kartica, slanjem lažnih elektronskih ili tekstualnih poruka, koje izgledaju kao da su ih poslale legitimne organizacije. Poruke najčešće izgledaju kao da dolaze od banaka, popularnih društvenih mreža ili internet stranica za kupovinu i prodaju.

On se uglavnom izvodi putem e-poruka ili tekstualnih poruka u realnom vremenu (instant messaging), u kojima se od korisnika često traži da na lažnim internet stranicama (koje su gotovo identične stvarnim stranicama), ostave svoje podatke.

Čak se i na legitimnim stranicama mogu pojaviti lažni skočni prozori (pop-ups). Čim kliknete na takav prozor ili unesete svoje lične podatke ili podatke za identifikaciju, vaši podaci odlaze nekom drugom. To znači da od tog trenutka neko nepozvan može pristupiti vašim računima.

A jedna od mjera zaštite jeste i dupla autentifikacija prilikom pristupanja ili primanja obavijesti ukoliko se njihovom računu pristupa sa novog uređaja i drugo.

Loš pravopis i oblikovanje teksta

Lažne e-poruke mogu biti poslane sa adresa koje su naizgled slične službenim adresama institucija sa kojima komunicirate, ali ako ih pažljivije pogledate, uočit ćete razliku u odnosu na pravu adresu. Lažna e-poruka može, ali i ne mora biti naslovljena na vas lično. Može počinjati vašim ličnim imenom ili npr. sa “Cijenjeni korisniče” i slično.

Obično se traže lični podaci, poput šifri, podataka o korištenje internet bankarstva, kontakata ili brojeva kreditnih kartica.

E-poruka nekada može da sadrži gramatičke i pravopisne greške. Nadalje, lažna internet stranica može imati nešto drugačiji izgleda, te sadržavati pogrešno napisane riječi. Može biti napisana lošim bosanskim, srpskim, hrvatskim, crnogorskim, albanskim jezikom i tako dalje, odnosno zvučati kao loš, automatizovani prijevod (npr. sa Google prevodioca).

Kako bi se što efikasnije zaštitili od prevara na internetu, neophodno je oprezno postupati sa svim e-porukama koje dobivamo.

Zaključak je jasan, povratne adrese ili adrese pošiljaoca mogu se lažirati i zato uvijek treba imati na umu da nije preporučljivo otvarati poveznice iz neočekivanih ili sumnjivih e-poruka. Problem predstavlja i to da postojeći zakoni taj segment nisu dobro definisali.