Kako raste popularnost Telegramu znači li to i ‘špijun u džepu svakog Ukrajinca”?

Izvor: Aleksander Palikot za RSE
Prevod i adaptacija: Berzat Berzati

Kijev – Kad god Rusija lansira bespilotne letelice i rakete na ukrajinske gradove, mobilni telefoni vibriraju i oglašava se neprijatan zvuk sirene koji najavljuje vazdušni napad.

Tokom ovakvih vazdušnih upozorenja, mnogi Ukrajinci se obraćaju Telegramovim kanalima koji prikupljaju zvanične i nezvanične informacije o napadima kako bi odlučili da li da potraže sklonište.

„Ionako se nikada ne skrivam, ali sam smireniji kada znam šta se dešava“, rekao je za RSE student psihologije Ilja Jeremenko.

“Osjećaj kontrole, čak i ako je iluzoran, bolji je od osjećaja bespomoćnosti.”

Brz pristup neograničenim informacijama pogurao je aplikaciju za razmjenu poruka Telegram da postane vodeći izvor vesti u ratnoj Ukrajini.

Platformu sa sedištem u Dubaiju, koja ima preko 900 miliona korisnika širom sveta, osnovao je ruski preduzetnik Pavel Durov 2013. U svom prvom velikom intervjuu u poslednjih sedam godina, koji je dao američkom komentatoru Taker Karlsonu 17. aprila, Durov je obećao da će Telegram biti “neutralna platforma” a ne “igrač u geopolitici”.

U Ukrajini, međutim, kritičari su zabrinuti da širi dezinformacije i olakšava nezakonite radnje. Neki optužuju Telegram za veze s ruskom državom i za doprinos njenim ratnim naporima. Ukrajinski parlament, Vrhovna rada, registrovao je nacrt zakona koji ima za cilj da reguliše rad platforme. Ali malo je vjerovatno da će zakonodavci pokušati u potpunosti ugasiti popularnu aplikaciju.

Vrhunac tokom invazije

Puna ruska invazija na Ukrajinu u februaru 2022. dala je ogroman poticaj popularnosti Telegrama u Ukrajini.

Kada su ruske rakete padale na ukrajinske gradove, a ruske trupe su se širile preko granica zemlje, Ihor Lačenkov, kreator i autor jednog od najpopularnijih ukrajinskih Telegram kanala, Lachen Pyshe, bio je u svom rodnom Dnjepru, nadgledao događaje i objavljivao vijesti 24 sata dnevno. U prva 24 sata, njegova publika se skoro utrostručila sa 70.000 na oko 200.000.

„Ljudi su hrlili na moj kanal jer je to bio jedan od prvih koji je rekao da je rat počeo, i izbacivao je blagovremena obavještenja o raketnim napadima čak i prije nego što su alarmi za vazdušni napad počeli da rade kako treba“, rekao je Lačenkov za RSE.

Tada su glavni ukrajinski televizijski kanali počeli da emituju jedinstveni, državno kontrolisan informativni program poznat kao Ujedinjeni telemaraton u cilju borbe protiv širenja neprijateljske propagande i dezinformacija.

Prije svega aplikacija za razmjenu poruka, Telegram svoj uspjeh kao izvor vijesti duguje svom jednostavnom dizajnu. Korisnici mogu lako postaviti kanale i postavljati sadržaj neograničenom broju pratilaca na način odozgo prema dolje, bez algoritama koji ometaju i gotovo bez reklama.

“Ne postoji nijedna druga platforma koja može nadmašiti Telegram u pogledu dosega publike”, rekao je Lačenkov, dodajući da su Facebook i Instagram ne samo manje zgodni, već i filtriraju neke popularne sadržaje vezane za rat kao previše eksplicitne ili navodno promovišu govor mržnje ili nasilje.

Objava sa Telegram kanala Valerije Petrusevič, dobrovoljca u ruskoj vojsci iz okupirane ukrajinske regije Krim

Popularnost Telegrama u Ukrajini je porasla od ruske invazije, s čak 72 posto Ukrajinaca koji ga koriste za dobivanje vijesti 2023. godine, u poređenju sa 20 posto u 2021., prema istraživanju Internewsa iz 2023. Nadjača web stranice s vestima (41 posto), TV (30 posto), radio (10 posto) i štampu (3 posto), kao i druge društvene mreže i aplikacije. Najbliži konkurenti na listi su Facebook sa 19 posto i YouTube sa 16.

Ukrajinski zvaničnici i institucije – uključujući predsednika Volodymyra Zelenskog, obavještajnu službu SBU i popularnog guvernera regije Mikolayiv Vitaliy Kim – vode svoje vlastite izuzetno popularne kanale, doprinoseći procvatu Telegrama. Međutim, samo 12 od 100 najpopularnijih kanala aplikacije pripada etabliranim medijima, zvaničnicima ili javnim ličnostima.

Lachen Pyshe, koji sada ima preko 1,5 miliona pratilaca, učinio je Lachenkova (24) jednim od najvećih influensera u zemlji. Prikupio je milione dolara za ukrajinsku vojsku i bio je jedan od onih koji su predstavljali Ukrajinu kada je Evropski parlament dodijelio ukrajinskom narodu nagradu Saharov u decembru 2022.

Ruski alat?

Međutim, za razliku od Lachen Pyshe, gotovo svi veliki Telegram kanali u Ukrajini vode se anonimno, a njihova ratna uloga je daleko dvosmislenija. Mnogi popularni kanali mešaju informacije o zračnim napadima sa jezivim sadržajem, često senzacionalno predstavljenim. Uprkos tome što imaju milione pratilaca, često ignorišu prihvaćene novinarske standarde.

Za razliku od zvaničnih medija u Ukrajini, mnogi Telegram kanali su na ruskom jeziku, a neki se smatraju promoskovskim. SBU je u martu 2022. objavila listu kanala za koje je rekla da “sprovode posebne informativne i psihološke operacije u interesu Ruske Federacije”, a kasnije je proširila. Glavna obavještajna uprava Ukrajine saopštila je da je Rusija potrošila 250 miliona dolara na promociju svojih narativa na platformi u Ukrajini.

Osim toga, neki utjecajni ukrajinski kanali — kao što su “Vertikala“, “Joker” i “House of Cards” — vjerovatno su tajno povezani ili bliski s administracijom ukrajinskog predsjednika, prema ukrajinskoj organizaciji za praćenje medija Detector Media. Oni objavljuju neprovjerljive insajderske informacije i mračni PR ciljajući na kritičare, uključujući nezavisne novinare i političke protivnike.

Telegram je ove godine poslao poruku slobodnog govora, a autoritarni režimi su je jasno i glasno primili. Ali skrivanje ekstremističkog sadržaja podiže uzbunu dok aplikacija postavlja pogled na nove horizonte.

„Prijetnje koje predstavlja Telegram nisu ograničene na širenje neprijateljske propagande“, rekao je za RSE Yehor Aushev, stručnjak Instituta za istraživanje sajber ratovanja. “To je de facto legalizirani darknet gdje se ne može samo kupovati droga ili pristupiti dječjoj pornografiji, već se i baviti sajber kriminalom, kao što to rade brojne ruske hakerske grupe.”

Pristup podacima i uređajima korisnika, uključujući geolokaciju i kamere, kao i podaci o mrežama korisnika čine Telegram “špijunom u džepu svakog Ukrajinca” sa širokim spektrom potencijalnih vojnih upotreba, rekao je Aushev.

Osnivač Telegrama odbacuje takve optužbe. Durov je više puta rekao da je stvorio Telegram, zajedno sa svojim mlađim bratom Nikolajem, koji je dizajnirao šifriranje, kako bi omogućio ljudima da slobodno komuniciraju nakon što je odbio da se povinuje zahtjevima Kremlja da zatvori neke grupe euromajdanskih demonstranata na svojoj platformi društvenih medija VK. Durov je napustio Rusiju 2014.

Pavel Durov (fajl fotografija)

Dugo se smatrao sigurnim i privatnim, Telegram je igrao važnu ulogu u protestima protiv snažnog lidera Aleksandra Lukašenka u Bjelorusiji 2020. Bio je omiljeno mjesto za nezavisne ruske novinare kada se represija nad slobodom medija ubrzala nakon invazije na Ukrajinu.

Ali vremenom su stvari evoluirale. Prema nezavisnim ruskim medijima, Telegram je pronašao kompromis s vlastima i neke podatke dijeli sa sigurnosnim službama najmanje od 2018. Trenutno su usluge poput Facebooka i Instagrama u Rusiji dostupne samo preko VPN-a, dok Telegram nije ograničen i čak se preporučuje za internu upotrebu od strane ruske vojske.

„Imamo sve više dokaza da je to oruđe u ratu Rusije protiv Ukrajine“, rekao je Aušev.

Šef ukrajinske vojne obavještajne službe, general-pukovnik Kirilo Budanov, rekao je tokom Kyiv Stratcom Forum 2024 da je aplikacija “definitivno problematična sa stanovišta nacionalne sigurnosti”. Na drugom mjestu je pozvao na njegovu regulaciju.

Radno rešenje

Uz sve veće brige, ukrajinske vlasti su počele tražiti radno rješenje za smanjenje potencijalne štete od Telegrama. Grupa poslanika je 25. marta registrovala predlog zakona koji ima za cilj regulisanje platforme. U dokumentu se navodi da Telegram “može biti povezan sa državom agresorom” i predlaže mjere da se kompanija primora da sarađuje sa ukrajinskom državom ili da se suoči sa ograničenjima.

“Već znamo da je Telegram u dobrim odnosima s ruskim poslovima, [Federalnom sigurnosnom službom] i ruskom vojskom. I nemamo kontrolu nad njim,” Mykola Knyazhytskiy, poslanik iz opozicione stranke Evropska solidarnost i inicijator zakona, rekao je za RSE.

Zakonodavac Mykola Knyazhytskiy žali da Kijev ima “nultu kontrolu” nad Telegramom u Ukrajini. (foto fajl)

Prijedlog zakona poziva na obavezu Telegrama, kao i nekih drugih platformi, da osnuju predstavništvo u Ukrajini ili nekoj zemlji EU za rješavanje pritužbi na širenje zabranjenog sadržaja.

Prema Knjažitskom, predloženi zakon “praktično proširuje norme trenutnog medijskog zakona na domen Telegrama”, “usklađen je sa propisima EU” i “ne cilja na vlasnike pojedinačnih kanala”.

Ključna odredba zakona obavezuje Telegram da otkrije svoju vlasničku strukturu i izvore finansiranja na zahtjev Nacionalnog vijeća Ukrajine. A malo je vjerovatno da će se to dogoditi s obzirom na ono što se već javno zna o njegovom finansiranju.

Telegram je dugo bio neisplativ i nije pokazivao zvanične prihode osam godina sve dok nije omogućio ograničeno oglašavanje 2021. i premium pretplate 2022. godine.

Braća Durov su 2018. pokušala prikupiti novac lansiranjem blockchain platforme pod nazivom Telegram Open Network (TON). Uprkos tome što je osigurala 1,7 milijardi dolara za projekat prodajom kriptovalute Gram, kompaniji je naloženo da vrati većinu novca investitorima prije nego što je pokrenut nakon pravne bitke s američkom Komisijom za vrijednosne papire i berze (SEC).

Među brojnim investitorima iz nekoliko zemalja bili su ruski biznismeni Roman Abramovič, Sergej Solonjin i David Jakobašvili. Svi oni imaju veze s Kremljom, a Jakobašvili je pod sankcijama Ukrajine.

Nakon neuspjeha projekta kriptovaluta, Telegram je 2021. godine izdao obveznice na berzi u Sankt Peterburgu. Među investitorima su bili VTB Capital, kompanija u kojoj ruska država ima većinski udio, a koju vodi Putinov insajder Andrej Kostin, i Alfa kapital, koji je u vlasništvu Mihaila Fridmana, ruskog oligarha koji je stavljen pod sankcije Ukrajine i Evropske unije.

Prema predloženom zakonu, Telegram bi najvjerovatnije bio označen kao “neprovidan”, a njegova upotreba od strane državnih i lokalnih vlasti, kao i finansijskih institucija koje obrađuju lične podatke, bila bi zabranjena. Izuzetak bi bio napravljen za sigurnosne i odbrambene snage, koje bi uz dozvolu Vlade mogle nastaviti koristiti Telegram.

“Ne samo naše društvo, već i naše državne institucije i veliki biznisi koriste platformu koja je usko povezana s Rusijom. Moramo to zaustaviti”, rekao je Knjažicki.

Predložene mere nisu prvi pokušaj da se Ukrajina isključi iz ruskog informacionog prostora. Predsednik Petro Porošenko je 2017. uveo ograničenja na ruskim društvenim mrežama Odnoklassniki i VKontakte, kao i pretraživaču Yandex i servisu e-pošte Mail.ru.

Kako bi u potpunosti blokirali Telegram u Ukrajini, Apple i Google bi morali da ga uklone iz svojih trgovina u Ukrajini, kaže analitičar Aushev.

Objava Telegram kanala na Krimu navodno prikazuje kuće koje su ostale bez struje nakon ukrajinskog zračnog napada.

Ukrajinske vlasti su u martu poslale Telegramu listu od preko 300 “potencijalno problematičnih” kanala koju su sastavile specijalne službe, navodi ukrajinski Forbes. Predstavnik Telegrama Remi Vaughn rekao je da će kompanija provjeriti da li se pridržavaju pravila aplikacije.

Durov je 24. aprila rekao da će zbog zahtjeva Applea – zbog čega je žalio u intervjuu s Carlsonom – Telegram ograničiti pristup nekim kanalima vezanim za rat za korisnike u Ukrajini da zadrže aplikaciju u Appleovoj trgovini.

“Da je isključivo na nama, uvijek bismo našim korisnicima omogućili ono što traže — necenzurisan pristup informacijama i mišljenjima kako bi sami donosili odluke”, rekao je. “Međutim, nije uvek na nama.”

Ubrzo kasnije, privremeno je blokirano nekoliko chatbotova koje su ukrajinske sigurnosne agencije koristile za prikupljanje informacija o ruskim ratnim naporima, uključujući i položaje ruskih snaga, što je izazvalo ljutite reakcije u Ukrajini.

Poslanik Yaroslav Yurchyshyn, predsjednik Komiteta za slobodu govora, pripisao je zatvaranje “ruskom pritisku”.

Go to TOP