Očekuje se da će se zemlje članice Evropske unije ove sedmice dogovoriti o tome kako podijeliti odgovornost za smještaj izbjeglica i migranata, izjavila je u utorak visoka zvaničnica EU o tome što bi označilo napredak nakon višegodiišnjih ogorčenih sporenja unutar bloka.

Visoka predstavnica EU za migracije govorila je uoči razgovora ministara unutrašnjih poslova 27 država članica bloka u četvrtak. Za stolom je revizija pravila EU o azilu koja su se raspala 2015. godine kada je više od milion ljudi – uglavnom bježeći od rata u Siriji – stiglo u blok preko Mediterana.

• Radi se o evropskoj migracijskoj politici. Kada radimo zajedno, toliko smo jaki. Ovo nije igra s nultom sumom. Ne radi se o pobjednicima i gubitnicima – kazala je novinarima povjerenica EU za migracije Ylva Johansson.
• Ako se dogovorimo oko zajedničkog pristupa u upravljanju migracijama na human, ali restriktivan način zajedno, svi bismo bili pobjednici jer ćemo moći zajedno upravljati migracijama na primjeren način – dodala je.

Dogovaranje o zajedničkom pristupu pokazalo se skoro nemogućim za zemlje EU od 2015. godine kada su dolasci s mora iznenadili blok, preplavivši njegove prihvatne i sigurnosne kapacitete.

Otada su zemlje ulaska u EU, poput Španije, Italije, Malte i Grčke, zahtijevale više pomoći. Bogate odredišne zemlje poput Njemačke, Francuske i Švedske saopćile su da ne mogu biti jedina mjesta gdje završavaju pridošlice.

Zla krv se stvorila jer su istočne zemlje EU poput Poljske i Mađarske odbile prihvatiti bilo kakve izbjeglice i migrante s pretežno muslimanskog Bliskog istoka i sjeverne Afrike.

EU je pojačala napore da zadrži te ljude dalje od svojih granica, a podaci UN-a pokazuju da je manje od 160.000 ljudi prošle godine prešlo Mediteran. Skoro 2.500 je poginulo ili nestalo na opasnom putovanju.

Blok dosad nije uspio da se dogovori o tome kako podijeliti odgovornost brige za one kojima je to uspijelo, a razlike su se očitovale jer su desničarske i populističke stranke podstakle debatu retorikom protiv imigracije.

U središtu spora je da li bi sve zemlje EU morale ugostiti ljude – kako to dugo zahtijevaju jug i zapad – ili bi istočnim zemljama bilo dozvoljeno da se otkupe od smještaja nudeći pomoć u obliku novca ili osoblja.

Johansson je kazala da je probni sporazum dozvoljavao ovo drugo, dodajući da ne predviđa “obavezno preseljenje” ljudi i da države EU mogu birati kako da pokažu solidarnost s njima.

• Zapravo predviđam da ćemo pronaći kompromis u tom smislu – rekla je ona.

Također je upozorila one koji okijlevaju da nisu imali veto u većini glasova i upozorila da ne zauzmu čvrste stavove o migracijama u unutrašnje političke svrhe.

• Bez dogovora svi smo gubitnici. Sporazumom smo zapravo svi pobjednici, uključujući i migrante, jer kada radimo zajedno, možemo i na uređeniji način dočekati migrante i izbjeglice, a da ne rizikujemo njihove živote – izjavila je Johansson, prenosi Reuters.