Građani Severne Makedonije mogu tužiti državu zbog zagađenog zraka

Građani Sjeverne Makedonije u postupku pred Upravnim sudom mogu tražiti od nadležnih organa da im daju saglasnost na sve dokumente propisane Zakonom o kvalitetu ambijentalnog zraka i tuže ih u upravnom postupku ako im je zdravlje ugroženo.

Tako je odlučio Vrhovni sud na javnoj sednici, tokom sedmice, na kojoj su sudije raspravljale o inicijativi koju je iznelo Udruženje pravnika Ohrida, da li država obezbeđuje uslove za ostvarivanje prava građana na zdravu životnu sredinu.

U načelnoj odluci se navodi da je „u skladu sa domaćim i međunarodnim propisima, država dužna da obezbijedi zdravu životnu sredinu, uključujući i pravo na čist vazduh, kao pojedinačno pravo građana, koji kao stranke u upravnom postupku mogu tražiti da su nadležni organi dužni da daju saglasnost na osnovnu plansku dokumentaciju iz člana 23. Zakona o kvalitetu ambijentalnog vazduha, kao opšte akte“.

“Za ostvarivanje prava na zdravu životnu sredinu primjenjuju se odredbe Zakona o upravnim sporovima kojima se obezbjeđuje sudska zaštita od nezakonitih radnji i radnji kojima se krše prava i slobode zagarantovane Ustavom, kada je ova konkretna sudska zaštita nije predviđeno Ustavom i drugim zakonima“, navodi se u načelnom stavu.

Ovakav stav Vrhovni sud zauzeo je nakon što je Upravni sud nekoliko puta odbacio tužbe građana da Sjeverna Makedonija ne preduzima mjere za zaštitu životne sredine. Ovakvim principijelnim stavom Upravni sud ima zadatak da postupi drugačije od dosadašnje prakse.

Inicijativu pred Vrhovnim sudom za utvrđivanje načelnog pravnog mišljenja u 2023. godini podnelo je Udruženje advokata „Godžo Kičec i Novakovski“ iz Ohrida.

I ranije je bilo tužbi građana koje je Upravni sud nekoliko puta odbijao, koji je proglašen nenadležnim, tako da je slučaj završio na Vrhovnom sudu.

Ademi: Zdrava životna sredina je obaveza države

Prije donošenja načelnog pravnog mišljenja, predsjednica Vrhovnog suda Besa Ademi istakla je da je pristup zdravoj životnoj sredini osnovno ljudsko pravo zagarantovano Ustavom države i vezano za unapređenje zdravlja građana.

„Svi su dužni da unapređuju i čuvaju životnu sredinu i prirodu. Dužnost države je da građanima obezbijedi zdravu životnu sredinu. Zakonom o životnoj sredini mjere i aktivnosti za zaštitu i unapređenje životne sredine definisane su kao javni interes. Zakonodavac je obezbijedio sudsku zaštitu za pravo zagarantovano Ustavom”, naglasio je Ademi.

Profesor Pravnog fakulteta Borče Davitkovski rekao je da sudska vlast treba da bude korektiv izvršne vlasti. On je, pozivajući se na statistiku, rekao da od 10 rođenih beba jedna umre zbog zagađenog vazduha.

“I na Univerzitetu ‘Kirili i Metodi’ (UKIM), u kampusu, imali smo mjerač zagađenja i on više ne radi. Institucije su dužne da građanima daju tačne i blagovremene podatke o vazduhu u sredini u kojoj žive. “Da svako može tražiti svoje pravo. To se ne poštuje iako je to dio našeg zakonodavstva”, rekao je Davitkovski.

On cijeni da državni organi ne žele da odgovaraju za ovu ustavnu zaštitu ljudskih prava građana. Štaviše, rekao je da ako se uzmu u obzir podaci Instituta za javno zdravlje da od zagađenog vazduha godišnje umre do 5.000 građana, to znači da je u proteklih 30 godina život izgubila desetina stanovnika Severne Makedonije i niko za ovo nije reagovao niti dao odgovornost.

“Mislim da će na ovaj način, ukoliko sud uđe u spor, jer je riječ o javnom interesu, sud djelovati i preventivno i kazneno da obaveže organe javne vlasti da neko odgovara za građane, jer nije oni imaju drugu sudsku zaštitu i treba da stave na stub srama javne organe koji nisu postupili po svojoj nadležnosti”, objasnio je Davitkovski.

Zvanični podaci državnog monitoringa svake godine pokazuju da gradovi poput Skoplja, Bitolja i Tetova imaju visoke koncentracije čestica PM2,5 i PM10, posebno tokom zimskih mjeseci.

Prema podacima koje je izneo predsednik Vrhovnog suda Besa Ademi, dobijene od sudova u kojima su vođeni postupci za krivična dela protiv životne sredine, u poslednje četiri godine sudovi su doneli 242 pravosnažne odluke, kojima je 280 lica osuđen. Kazne uključuju novčane kazne, kaznu zatvora ili alternativne sankcije. Većina krivičnih djela počinjena je s umišljajem, dok su neka počinjena iz nehata, rekao je Ademi.

Prouzrokovano odlukom Evropskog suda protiv Švicarske

Tužba Upravnom sudu Udruženja advokata iz Ohrida podignuta je po primjeru nekih državljana Švicarske, koji su tužili državu pred Evropskim sudom za ljudska prava (ESLJP) zbog kršenja zakona i ne zaštiti građana od posljedica klimatske promjene.

U aprilu ove godine najviši evropski sud presudio je u njihovu korist, utvrdivši da Švajcarska ne usporava uticaj globalnog zagrevanja.

Tada su svjetski mediji pisali da je ovo prvi put da je međunarodni sud utvrdio da su vlade pravno obavezne da ispune svoje klimatske ciljeve u skladu sa zakonima o zaštiti ljudskih prava.

Evropski sud je presudio da Švajcarska ima “kritične nedostatke” u svojim planovima za smanjenje emisije gasova staklene bašte i naglasio da zemlja nije ispunila svoje ciljeve u pogledu emisija.

“Švajcarske vlasti nisu djelovale na vrijeme i na odgovarajući način kako bi osmislile i implementirale relevantne zakone”, naveo je sud u svojoj odluci od 9. aprila ove godine.

Go to TOP