Ec Ma Ndryshe: Kružna ekonomija, važan korak ka održivom razvoju

Autor: Ec ma ndryshe

Cirkularna ekonomija je sistem koji je stekao veliku popularnost među preduzećima i vladama posljednjih godina širom svijeta.

Ovo je novi termin i na Kosovu, koji sve više primenjuju NVO, služeći kao ekonomski model koji obezbeđuje kreativnost, inovativnost, stvara nova radna mesta i obezbeđuje zaštitu životne sredine.

Ovaj ekonomski sistem nudi alternativu koja se zauvek suprotstavlja linearnoj ekonomiji, koja se zasniva na principu proizvodnja-potrošnja-odlaganje, pretvarajući ga u održiviji ekonomski sistem gde je fokus na dizajniranju proizvoda sa regenerativnim i restorativnim pristupom sistem proizvodnje i potrošnje, sa fokusom na principu Proizvodnja-Potrošnja-Ponovna upotreba.

Linearni ekonomski sistem koji datira stotinama godina unazad više nije tako održiv suočen sa kontinuiranom prenatrpanošću i opadanjem resursa i vodi nas ka degradaciji životne sredine i uticaju na društveno blagostanje. Posljedice ovakvog ekonomskog modela i upravljanja otpadom vidimo i na Balkanu, u rijekama zagađenim plastikom, poljima i šumama pretvorenim u divlje deponije, gubitku biodiverziteta, zagađenju zraka itd.

Dakle, regionalni ekonomski sistem je izgrađen od sedam stubova zasnovanih na održivosti, nepristrasnosti i transparentnosti gde prema njenim rečima; materijali moraju cirkulisati sa visokom i kontinuiranom vrednošću, energija mora biti zasnovana na obnovljivim izvorima, mora se podržavati i unapređivati ​​situacija sa biodiverzitetom, mora se očuvati društvo i kultura, mora se očuvati zdravlje i dobrobit ljudi i drugih vrsta, nastavlja se dodavanje društvenih vrijednosti i da se vodnim resursima upravlja na održiv način.

Prema izvještaju Circularity Gap za 2021., globalna ekonomija je samo 8,6% kružna i postavlja ambiciozan cilj da postane oko 17% do 2030., ciljajući sektore s velikim potencijalom za promjene. (https://bit.ly/3JIKEvc)

Uprkos tome, naša zemlja i dalje radi u ovom aspektu, gde se prema istraživanju koje je 2019. godine sproveo KosovaLive ističe nedostatak znanja građana o pojmu „cirkularna ekonomija“, gde ga 60% ispitanika nije čulo. ranije za pojam “kružna ekonomija”. (https://bit.ly/3zY6rvR)

Svijest građana opet je najmanji problem analizirajući ekonomski sistem u zemlji. Ovo se kaže zato što se u mnogim istraživanjima koja je EK sprovela sa građanima Prizrena kaže da su oni informisani o problemima životne sredine, ali im slaba ekonomija i nedostatak stabilnog sistema otežavaju određivanje prioriteta. pitanja vezana za životnu sredinu.

Na Kosovu postoji veliki nedostatak klasifikacije otpada i reciklaže, a posebno plastika je jedan od glavnih problema, gde je prema podacima Carine Kosova, za poslednje 3 godine, uvezeno skoro 366 miliona kilograma plastičnih proizvoda. , koja je koštala oko 662 miliona eura. Prema ovim podacima Carine Kosova, u poslednje tri godine izvezeno je preko 63 miliona kilograma plastičnih proizvoda. (https://bit.ly/3OZxlaM)

Da bismo imali cirkularnu ekonomiju, potrebno nam je moderno upravljanje otpadom (odvajanje papira, metala, plastike, stakla i biološkog otpada). Što se tiče reciklaže, istraživanje navodi da su njemački građani jedni od pet glavnih proizvođača kućnog otpada, ali istovremeno recikliraju i do 49,5% proizvoda koje koriste, a iza njih su i građani Slovenije, koji recikliraju do 42,5% proizvoda koje koriste. (https://bit.ly/3SzoEXT)

Imamo vrlo malo ovakvih reciklažnih usluga ili investicija u zemlji, kao što je u Biznis parku u Glogovcu, tu je kompanija „Plastika“, prva na Kosovu koja je reciklirala foliju i plastični otpad kao sirovinu za proizvodnju govorio je o građevinarstvu.

Ministarstvo za životnu sredinu, prostorno planiranje i infrastrukturu (MMPHI) takođe radi na ovom delu u malo drugačijem obliku, gde je, prema rečima zamenice ministra Linde Čavdarbaše, za smanjenje plastičnih kesa za jednokratnu upotrebu, ovo ministarstvo formiralo radnu grupu, koji uključuje sve zainteresovane strane i tokom ove godine ceo proces će biti završen, kako bi implementacija mogla da počne od 2023. godine. Takođe je naglasila da će se plastične kese praviti uz naknadu (ova cena će biti određena istraživanjem koje se sprovodi) . Pored inicijative za smanjenje plastičnih kesa, MMPHI u saradnji sa GIZ-om radi i na projektu Sistem povrata depozita koji će obuhvatiti reciklažu tri kategorije otpada: staklene boce, plastične boce i limenke.

S tim u vezi, vrijedi napomenuti da je vrlo važno promovirati i ulagati što je više moguće u implementaciju hijerarhije otpada, kao alata koji se u mnogim zemljama koristi za evaluaciju procesa koji osim potrošnje štite okoliš. resursa i energije od najpovoljnijih ka najnepovoljnijim akcijama za građane.

Takođe, ulaganja u solarne panele kao obnovljivu energiju su veoma značajna, pošto se na Kosovu trenutno samo 5% električne energije proizvodi iz obnovljivih izvora, dok 95% iz termoelektrana na ugalj i lignit, koje se smatraju velikim zagađivačima životne sredine. Kosovo ima mnogo neiskorišćenih mogućnosti za proizvodnju energije, posebno od sunca i vetra, ali je još uvek daleko od ispunjavanja ciljeva za proizvodnju čiste energije.

Što se ovog dela tiče, Vlada je početkom godine otvorila put za projekat „Solarna Kosova“, investiciju koja će, prema izjavi premijera Albina Kurtija, biti jedna od najvećih solarnih elektrana u Evropi, i da će sistem grejanja Prištine dodati oko 70 MW kapaciteta, čime će se nove kvartove povezati sa sistemom koji ima za cilj da toplotu iz solarnog toplotnog sistema distribuira na mrežu centralnog grejanja gde će biti 12 hiljada porodica ili 60 hiljada ljudi povezan. Ovaj projekat, između ostalog, uključuje izgradnju solarnih kolektora od cca 69.000 m2. (https://bit.ly/3Q66Z8r)

Ovakve investicije, osim što sprečavaju ekološke probleme, pozitivno utiču i na privredu u zemlji, pa je preporučljivo da se povećaju, ali prethodno moraju biti podvrgnute ekološkim procjenama i biti sprovedene prema utvrđenim standardima, jer takva ulaganja nisu uvijek primjerena i mogu imati negativne efekte.

Takođe postoji potreba za poboljšanjem postojećeg pravnog okvira kako bi se povećala sposobnost zemlje da bolje koristi svoje resurse i životni ciklus materijala, proizvoda i usluga. Rješavanje cirkularne ekonomije samo kroz pitanja upravljanja otpadom pokazuje da je njen koncept još uvijek u ranoj fazi.

Istovremeno, preporučuje se i domaćim preduzećima da uzmu primjere iz sličnih slučajeva u zemljama EU, kako bi što prije započeli transformaciju svog proizvodnog procesa, kako bi što brže krenuli ka razvoju cirkularne ekonomije. na mestu. /Kosova.info

Go to TOP