Centralno grijanje donosi različite prednosti gradovima

Energetski sektor na Kosovu nastavlja da se suočava sa mnogim izazovima, gde je, prema procenama evropskih institucija, energetski intenzitet preko četiri puta veći od proseka EU, dok je intenzitet ugljenika, odnosno zagađenja preko 7 puta veći od EU prosjek.

Za rešavanje izazova u ovom sektoru, EU je, između ostalog, dodelila dodatni grant za uvođenje daljinskog grejanja u osam opština na Kosovu. Ovaj projekat tehničke pomoći vrijedan 2 miliona eura, prema Kominikeu Investicionog okvira za zapadni Balkan (WBIF) (link), započeo je u oktobru 2021. godine kako bi podržao izradu Studije izvodljivosti za daljinsko grejanje, zasnovanu na obnovljivim izvorima energije u osam opština Kosova: Prizren, Gnjilane, Uroševac, Peć, Glogovac, Obilić, Mitrovica i Zvečan.

U njemu se navodi da postojeći sistemi grijanja nisu prikladni za kolektivno stanovanje i uslužni sektor i da imaju značajan negativan uticaj na kvalitet zraka i javno zdravlje. Dok bi Studija izvodljivosti trebala uvesti mogućnosti korištenja primarnih ekološki prihvatljivih i lokalno dostupnih izvora energije uz različite tehnologije i distribuciju topline kroz visokoefikasne sisteme centralnog grijanja. Takođe se dodaje da sistemi daljinskog grejanja postoje u veoma malom broju opština na Kosovu, dok Prizren, Peć, Uroševac i Gnjilane nemaju takve sisteme, uprkos velikim urbanizovanim područjima kolektivnog stanovanja.

Zaključak u saopštenju je da je centralno grejanje u finalnoj potrošnji energije i dalje veoma nisko u poređenju sa raspoloživim potencijalom, a da sa povećanjem urbanizacije na Kosovu raste i potražnja za grejanjem prostora kolektivnih zgrada. Stoga se smatra da bi sprovođenje Studije izvodljivosti i Procene uticaja na životnu sredinu i društvo pomoglo Kosovu da uspostavi rehabilitaciju i poboljšanje postojećih kapaciteta sistema daljinskog grejanja u Mitrovici i izgradnju novih kapaciteta u regionima Prizrena, Peći, Uroševac i Gnjilane, tako da Kosovo može da poveća sigurnost snabdevanja, energetsku efikasnost, diverzifikuje izvore energije, smanji zagađenje vazduha i poboljša kvalitet života, dok je Vlada Kosova identifikovala implementaciju centralnog grejanja kao svoju nacionalni prioritet.

Pre nekoliko nedelja, čelnici opštine Prizren i Kancelarije Evropske unije na Kosovu, dogovorili su se da analiziraju mogućnosti za centralno grejanje stanovnika Prizrena. Šef Kancelarije EU na Kosovu Tomaš Šunjog je nakon sastanka sa predsednikom Šaćir Totajem najavio da će EU nastaviti sa ulaganjima u unapređenje kvaliteta životne sredine i čiste energije. „Uložili smo 2 miliona evra u studiju izvodljivosti, kako se može obezbediti centralno grejanje u Prizrenu i čekamo rezultate i sledeću odluku o tome kako primeniti preporuke studije“, rekao je on.

Gradonačelnik Prizrena, Shaqir Totaj je izjavio da je nekoliko razvojnih projekata razmotreno.

„Pomenuto je pitanje mogućnosti izgradnje centralnog grejanja za opštinu Prizren, jer znamo da do sada samo Priština i Đakovica imaju takvu mogućnost, a u budućnosti ćemo ozbiljno raditi na razmatranju mogućnosti da ovaj projekat može realizovati u Prizrenu i to bi bila velika prednost za građane opštine Prizren“, rekao je Totaj.

Izgradnja Gradske toplane u saradnji sa međunarodnim institucijama takođe je jedan od prioriteta četvorogodišnje vladavine PDK (2021-2025), predstavljene u predizbornoj kampanji.

Na osnovu rezultata onlajn ankete koju je sprovela EC Ma Ndryshe, građani Prizrena pozdravljaju izgradnju gradske toplane. Od 133 ispitanika, velika većina, odnosno 96,2% izjavilo je da je Prizrenu potreban takav sistem. Dok 3 od 4 ispitanika ili 74,4% smatra da bi ovakva toplana smanjila troškove domaćinstava, imajući u vidu rezultat da se preko 30% grije na struju, preko 35% na drva i struju, preko 17% na pelet i 16,5% na drva, pri čemu preko 44% ispitanika troši između 600 i 1000 kWh mjesečno, preko 31% više od 1.000 kWh i 24% manje od 600 kWh. Spremnost za priključenje na sistem centralnog grijanja izrazilo je 94% ispitanika, dok blizu 89% njih procjenjuje da bi grijanje smanjilo zagađenje životne sredine.

Prognoze su da će potražnja za energijom na Kosovu rasti u skladu sa ekonomskim razvojem, dok kao ugovorna strana Ugovora o Energetskoj zajednici mora da sprovodi evropske direktive o energetskoj efikasnosti i obnovljivoj energiji.

U tom kontekstu, istraživanja evropskih organizacija pokazuju da centralno grijanje donosi različite koristi gradovima, kako u ekonomskom, tako iu ekološkom i socijalnom smislu, dok su korisnici, između ostalih, općine i potrošači. U međuvremenu, koristi za životnu sredinu uključuju smanjenje emisije ugljika, doprinoseći tako nacionalnim i evropskim ciljevima smanjenja ugljika u EU, kao i smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima.

Ostaje da nakon završetka studije izvodljivosti njeni nalazi i preporuke budu objavljeni javnosti, tako da se proces planiranja centralnog grejanja u različitim gradovima Kosova sprovodi poštujući principe transparentnosti i inkluzivnosti.

Ovaj članak je napisala EC Ma Ndryshe, uz podršku Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA) kroz svoj Program za ljudska prava koji implementira Fond za razvoj zajednice – CDF. Sadržaj i stavovi predstavljeni ovdje ne predstavljaju zvaničan stav donatora.
Go to TOP