Baltičke zemlje namjeravaju slati trupe u Ukrajinu ako se stanje pogorša

Baltičke zemlje mogle bi poslati svoje trupe u rat u Ukrajinu ako se situacija na frontu značajnije pogorša, piše njemački Der Spiegel.

Prema pisanju Spiegela, njemački kancelar Olaf Scholz želi uvjeriti njemačku i evropsku javnost kako ne želi daljnju eskalaciju sukoba u Ukrajini pa je tako vrlo oprezan kada se radi o slanju oružja, pogotovo onog koje bi Ukrajinci mogli koristiti za napade na ruskom teritoriju.

Scholz, poput američkog predsjednika Joea Bidena, tvrdi da se ponaša razborito. On vjeruje da bi Putin mogao uzvratiti ako zemlja poput Njemačke isporuči sisteme oružja koji su previše dalekosežni. Zato blokira isporuku krstarećih raketa Taurus. I zato odbacuje zaštitu ukrajinskog zračnog prostora s teritorija NATO-a ili obuku ukrajinskih vojnika od strane osoblja NATO-a u Ukrajini.

No, dok Scholz upozorava na eskalaciju rata i hvali njemačku i američku suzdržanost, NATO-ove istočnoevropske države strahuju da bi upravo ta politika mogla izazvati daljnju eskalaciju.

Prošle su sedmice, na marginama konferencije o vanjskoj i sigurnosnoj politici Lennarta Merija u estonskom glavnom gradu Tallinnu, baltički zastupnici upozorili predstavnike vlade iz Berlina na posljedice njemačke politike. Njihov argument glasi ovako, ako Rusi postignu strateški proboj u istočnoj Ukrajini jer Zapad samo polovično pomaže Kijevu, situacija bi se mogla dramatično pogoršati.

U tom slučaju baltičke zemlje i Poljska ne bi čekale da se ruske trupe rasporede na njihovoj granici, upozoravaju baltički političari, one bi stoga same poslale trupe u Ukrajinu. A što to znači je jasno, NATO bi postao strana u ratu. Upravo toga se kancelar Scholz i američki predsjednik Biden s pravom plaše. Prema razmišljanju baltičkih država, svako ko želi ograničiti rat pretjeranim suzdržavanjem zapravo riskira da on izmakne kontroli.

Slično to vide i najvažniji članovi Scholzova kabineta. Bio to vicekancelar Robert Habeck ili ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock (oboje Zeleni), FDP-ov ministar financija Christian Lindner ili ministar odbrane Boris Pistorius (SPD) – svi oni pozivaju na dodatnu pomoć Ukrajini u oružju u onom što bi moglo biti odlučujuća faza rata. Scholzovu samoproglašenu razboritost kritički gledaju Zeleni i FDP.

“Neki brkaju oklijevanje s razboritošću, ali situacija je preozbiljna za to”, kaže član koalicijskog odbora.

Pomoć Ukrajini dominira u pregovorima o proračunu za 2025. Scholz govori o apsolutnoj potrošnji, gdje je Njemačka na drugom mjestu iza SAD-a. Njemačka pomaže više od bilo koje druge evropske zemlje. S druge strane, Zeleni i dijelovi FDP-a žale se da Njemačka ne čini dovoljno u odnosu na svoju privrednu moć.

“Mislim da nismo učinili dovoljno da podržimo Ukrajinu u posljednje dvije godine”, rekao je vicekancelar Robert Habeck.

Habeck smatra da Zapad ima obavezu nastaviti s isporukom iz vlastitih zaliha, uključujući i iz već oskudnih skladišta Bundeswehra. Tokom njegovog nastupa na Saveznoj akademiji postalo je jasno da je vicekancelar zabrinut pitanjem kako će se jednog dana u historijskoj retrospektivi suditi o ulozi Njemačke u ukrajinskom ratu.

Jednog dana moglo bi se postaviti pitanje ko je učinio premalo za Ukrajinu, rekao je Habeck.

“Njemačka ne bi trebala biti na strani onih koji se onda moraju opravdavati”, upozorio je Habeck.

“Situacija još nije beznadna”, kaže penzionisani pukovnik Roderich Kiesewetter.

“Ukrajina još uvijek može pobijediti, ali samo ako podržimo Ukrajinu potpuno, vojno, financijski, politički.” To košta, kaže Kiesewetter. “Zato bi ovaj rat trebao poslužiti kao hitna situacija kako bi se financirala odbrana i podrška Ukrajini bez obzira na dugove”, dodaje.

Ali da bi to učinila, vlada bi moralo priznati da je Njemačka također meta ruskog rata, kaže Kiesewetter. U svakom slučaju, “novac koji sada dajemo višestruko je jeftiniji nego ako čekamo da Rusija bude uspješna”.

Ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock također to vidi na taj način. Svako oklijevanje i oklijevanje u podršci Ukrajini košta života nedužnih ljudi, rekla je Baerbock tokom posjete Kijevu, sedmog od početka rata.

“Svako oklijevanje u podršci Ukrajini također ugrožava našu vlastitu sigurnost”, a njen ukrajinski kolega Dmytro Kuleba složio se s time.

“Ako ne zaustavite Rusiju ovdje i sada, njeni će projektili nastaviti letjeti i prema vama u jednom trenutku”, zaključio je.

Go to TOP