Lideri zemalja iz Grupe 20 (G20) razmatraju rezoluciju kojom će većina zemalja članica osuditi rat u Ukrajini, kao i uticaj koji je on imao na svjetsku ekonomiju, javlja Rojters.

“Postoje različiti stavovi i različite procjene situacije i sankcija”, navodi se u nacrtu rezolucije na 16 stranica.

“Iako prepoznajemo da sastanak G20 nije mjesto za rješavanje sigurnosnih pitanja, moramo naglasiti uticaj koji oni mogu imati na globalnu ekonomiju”, navodi se. Ovaj dokument tek treba usvojiti, a mogao bi se i mijenjati.

U prošlosti nije bilo konsenzusa

Sastanci G20 u prošlosti nisu rezultirali zajedničkim rezolucijama jer Rusija i druge članice nisu bile u stanju da se dogovore oko jezičkih detalja, uključujući i kako opisati rat u Ukrajini. Ovaj sastanak se održava na indonezijskom ostrvu Baliju i prvi je put da se sastaju zemlje članice G20 od 24. februara 2022. godine, kada je počela ruska invazija na Ukrajinu. Rusija naziva invaziju “specijalnom vojnom operacijom”. Na sastanku se najviše govorilo o svjetskoj inflaciji, sigurnosti snabdijevanja hranom i energentima.

Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskiy obratio se okupljenima ranije putem video poziva. On je rekao da je vrijeme da se zaustavi ruski rat u njegovoj zemlji “pravično i prema principima Povelje UN-a i međunarodnog prava”. On je pozvao na ponovno uspostavljanje “radijacione sigurnosti” u nuklearnoj elektrani Zaporožja, uvođenje cjenovnih ograničenja na ruske energente i proširenje inicijative za izvoz žitarica. Takođe je tražio oslobađanje ukrajinskih zarobljenika.

“Molimo vas da izaberete put svog vodstva – zajedno ćemo sigurno implementirati mir”, rekao je on.

“Moramo raditi zajedno da spasimo svijet”

Indonežanski predsjednik Joko Widodo otvorio je skup pozivom na jedinstvo i zajedničko djelovanje u rješavanju problema svjetske ekonomije poremećene ovim ratom. „Nemamo druge opcije, moramo da sarađujemo da bismo spasili svet“, rekao je on.

“G20 mora biti katalizator inkluzivnog ekonomskog oporavka. Ne bismo trebali dijeliti svijet na komade. Ne smijemo dozvoliti da počne još jedan hladni rat,” dodao je on.

Članice G20 bile su različite zemlje, od Sjedinjenih Država, Rusije i Brazila do Indije, Saudijske Arabije i Njemačke. Oni zajedno čine više od 80 posto svjetskog bruto domaćeg proizvoda, 75 posto međunarodne trgovine i 60 posto stanovništva. Zbog rata neke zapadne zemlje pozvale su na bojkot ovog sastanka i povlačenje poziva ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Indonezija je odbila.

Iz Rusije su poručili da je Putin previše zauzet da bi došao na sastanak, pa je u njegovo ime došao ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Lavrov je juče demantovao novinske agencije koje su tvrdile da je prebačen u bolnicu na Baliju zbog srčanih problema. Ali nije poznato da li je bio prisutan kada se predsjednik Zelenski obratio svojim kolegama.

Radimo na zajedničkom stavu

Večer prije sastanka, američki predsjednik Džo Bajden i kineski lider Ksi Jinping održali su trosatni sastanak tokom kojeg su se posvetili komunikaciji, uprkos mnogim razlikama u njihovim stavovima. Bio je to prvi put da su se sastali licem u lice otkako je Bajden postao predsjednik, a nagovijestili su da je razgovor poboljšao odnos između dvije supersile, koji je bio zategnut posljednjih mjeseci.

Ksi i Putin su postali veoma bliski u proteklih nekoliko godina, a svoj odnos su dodatno učvrstili samo nekoliko dana prije početka ruske invazije. Ali Kina je pažljivo izbjegavala pružiti Rusiji bilo kakvu pomoć koja bi pokrenula uvođenje zapadnih sankcija protiv Kine.

Ksi je danas rekao francuskom predsjedniku Macronu da se Kina zalaže za početak mirovnih pregovora i prekid vatre u Ukrajini, prenose kineski državni mediji.

Tokom sastanka, Bajden i Ksi su “naglasili svoje protivljenje upotrebi ili prijetnji upotrebe nuklearnog oružja u Ukrajini”, navodi se u saopćenju Bijele kuće. Kineski ministar vanjskih poslova rekao je da je Ksi rekao Bajdenu da se ne smije koristiti nuklearno oružje i da se ne bi trebali voditi nuklearni ratovi. Zapad je optužio Rusiju da je davala neodgovorne izjave o upotrebi nuklearnog oružja od početka invazije. Rusija je zauzvrat optužila Zapad za “provokativnu” nuklearnu retoriku.

Tokom sastanka, mnogi državnici će voditi bilateralne pregovore, a nekoliko njih će se sastati i sa samim Ksjem, kome je ovo tek drugi odlazak iz zemlje od početka pandemije.

Ksi jača odnose sa SAD i saveznicima

Nakon sastanka s Macronom, Ksi će se sastati s australijskim premijerom Anthonyjem Albaneseom, predsjednikom Južne Koreje Yoon Suk-yeolom i japanskim premijerom Fumiom Kišidom. Ovo je pokušaj Kine da smanji razdor sa SAD, ali i sa saveznicima.

“Ovo nije odlučujući korak, ali je važan korak za smanjenje nesporazuma”, rekao je Shi Yinhong, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Renmin u Pekingu.