Država preuzima kontrolu nad javnim preduzećima: nova reforma otvara pitanje vlasništva, odgovornosti i političkog upravljanja
Institucije pripremaju radikalno preoblikovanje sistema javnih preduzeća kroz novi zakon koji bi mogao centralizovati upravljanje i preneti većinski paket akcija na Suvereni fond, dok je zakon o tom fondu već više od dve godine u proceduri pred Ustavnim sudom.
Prema koncept dokumentu Ministarstva ekonomije, aktuelni zakon iz 2008. ocenjen je kao nedovoljan i zastareo, a reforme se predstavljaju kao nužan odgovor na dugogodišnje probleme – slabe finansijske rezultate, manjak odgovornosti uprava i ograničenu transparentnost u radu javnih kompanija.
Planirana promena modela vlasništva
U dokumentu se eksplicitno navodi da bi, nakon konačnog usvajanja zakona o Suverenom fondu, trebalo redefinisati politiku državnog vlasništva nad javnim preduzećima. Predviđa se da fond dobije većinski udeo ili kontrolu u kompanijama koje posluju kao trgovačka društva sa pravnim subjektivitetom.
Ovaj pristup faktički znači centralizaciju upravljanja i potencijalno smanjenje političkog uticaja pojedinačnih ministarstava, ali istovremeno otvara pitanje koncentracije moći nad ključnim ekonomskim resursima države.
Ustavni sud kao ključna prepreka
Zakon o Suverenom fondu, koji predstavlja osnovu za ovu reformu, nalazi se u proceduri pred Ustavnim sudom još od 26. decembra 2023. godine. Sud je potvrdio da je predmet i dalje u razmatranju i da će odluka biti doneta tek nakon analize svih ustavnih aspekata.
Bez te odluke, implementacija nove vlasničke politike ostaje ograničena i politički rizična.
Sistemski problemi u javnim kompanijama
Radna grupa koju čine predstavnici Ministarstva ekonomije, Ministarstva finansija i Kabineta premijera konstatuje da nastavak rada po postojećem modelu vodi ka:
– daljem padu vrednosti javne imovine
– pogoršanju kvaliteta usluga za građane
– slaboj tržišnoj poziciji javnih kompanija
– nedostatku odgovornosti uprava
U dokumentu se naglašava da izostanak reformi može imati direktne negativne posledice po ekonomiju zemlje i javne finansije.
Kazne za neispunjavanje planova
Predloženi zakon predviđa i uvođenje sankcija za javna preduzeća koja ne ostvaruju poslovne planove, što predstavlja značajan zaokret u odnosu na dosadašnji model u kojem odgovornost uprava nije bila jasno definisana.
Pored toga, planira se veća primena principa korporativnog upravljanja, uz jači nadzor nad radom menadžmenta i upravnih odbora.
Modeli iz regiona i EU kao referenca
Dokument se poziva na prakse država regiona i pojedinih članica EU koje imaju centralizovane modele upravljanja državnim preduzećima. Ovi modeli se predstavljaju kao efikasniji u kontroli finansijskih tokova, investicija i strateškog razvoja.
Politička i ekonomska implikacija
Najavljena reforma otvara šire pitanje: da li se radi o profesionalizaciji sistema ili o novoj fazi političke kontrole nad javnim kapitalom. Prenos većinskog vlasništva na Suvereni fond može ojačati strateško upravljanje, ali i koncentrisati odlučivanje u užem krugu izvršne vlasti.
Ishod će u velikoj meri zavisiti od odluke Ustavnog suda i načina na koji će zakon definisati balans između državne kontrole, tržišne logike i javnog interesa.
